Intervju

Rijetko je koja knjiga jednog uglednog znanstvenika u Hrvatskoj izazvala toliku buru u javnosti kao što je to slučaj s nedavno objavljenim »Srpsko-hrvatskim objasnidbenim rječnikom« dr. Marka Samardžije, profesora na Katedri za hrvatski standardni jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, u izdanju Matice hrvatske. S jedne strane, gotovo je šokantno bilo čitati i slušati žestoke kritike, koje su često prelazile u pravi medijski linč i koje su upozoravale kako se nakon nesretnih ratnih 90-tih godina prošloga stoljeća, koje još nisu zacijeljene i prevladane, ponovno stvara novi razdor između hrvatskoga i srpskog naroda, dok su, s druge strane, mnogi isticali kako Rječnik ima upravo suprotan cilj – što bolje njihovo međusobno razumijevanje. Za razliku od izrazito podijeljena prijema u hrvatskoj javnosti, u Srbiji je knjiga naišla ili na neutralno-faktografski odnos, kao npr. na mrežnoj stranici Radio-televizije Srbije rts.rs (3. XI. 2015.) ili je također stavljena u negativan kontekst, s prilično neukusnim izrugivanjem, kao npr. na stranici pescanik.net (27.I.2016.). 

Nažalost, izostala je znanstveno-kritička analiza Rječnika i s jedne i s druge strane, pa će i dalje, najvjerojatnije, biti predmetom apriornih paušalnih i nestručnih ocjena, često iz primitivnih ideoloških ili nacionalističkih pobuda. 

 

Svakako vrijedi spomenuti da je knjiga, koja ima 599 stranica razdijeljenih u sedam poglavlja, objavljena uz financijsku potporu Zaklade za znanost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, što joj, svakako, daje na vrijednosti. Osim leksikografskoga dijela od 29. do 589. str. sastoji se i od predgovora, popisa kratica, napomene i popisa 55 relevantnh i srpskih i hrvatskih leksikografskih izvora, te dodatka na kraju knjige u kojem su popisani češći zemljopisni nazivi. Sadržava 6.250 natuknica, koje se donose abecednim redom i obama pismima, latinicom i ćirilicom. 

Svakako je najbolje za sve nejasnoće, probleme i motive upitati samoga autora, koji je se vrlo rado odazvao pozivu da odgovori na njih za čitatelje subotičke »Hrvatske riječi«.

 

 

HR: Koji su Vam bili motivi da se uputite u tako zahtjevnu, ali, još uvijek, prilično kontroverznu znanstvenu avanturu?

Ponovit ću ono što sam već više puta rekao – odlučio sam sastaviti ovaj rječnik po načelima dvojezične leksikografije, prvenstveno kao praktično pomagalo pripadnicima hrvatske jezične zajednice za što potpunije, ispravnije i cjelovitije razumijevanje leksika srpskoga jezika. Dakle, on je prvotno namijenjen pripadnicima hrvatske jezične zajednice kojoj pokušavam olakšati razumijevanje srpskih općeleksičkih i češćih terminoloških posebnosti kad se, i ako se, s njima susretnu u govornoj ili pisanoj komunikaciji.

 

Tomislav Vuković

 

Opširnije u tiskanom izdanju