Širom Vojvodine

Sredinom ožujka očekuje se raspisivanje projekata prekogranične suradnje Srbija – Hrvatska za razdoblje od 2014. do 2020., te je izaslanstvo, predvođeno dožupanom Osječko-baranjske županije Draganom Vulinom posjetilo nekoliko agencija u namjeri da pronađu odgovarajuće partnere za predstojeće projekte kojima bi aplicirali na iste. Izaslanstvo, koje su 25. veljače predvodili predstavnici Osječko-baranjske županije, te Regionalne razvojne agencije iz Osijeka činili su dožupan Osječko-baranjske županije i predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) Dragan Vulin, voditelj protokola i odjela za međunarodne odnose Saša Forgić, projektna koordinatorica Regionalne razvojen agencije Ivana Jurić, te Mislav Matešić koji povezuje projekte Slavonije i Vojvodine. 

Posjet su započeli u Vladi Vojvodine, gdje su s predstavnicima  različitih agencija s područja Vojvodine razmotrili  načine suradnje na predstojećim natječajima. U Subotici su posjetili predstavnike  Hrvatskog nacionalnog vijeća, te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, a nakon Subotice u Tavankutu su se sreli s predstavnicima HKPD-a Matija Gubec, predstavnicima Inovativne mreže iz Subotice i članovima KUD-a Hrvata Bodrog iz Bačkog Monoštora, o zajedničkom apliciranju na projektu ruralonog turizma. 

 

 

Zajedno aplicirati na projektima

 

»Današnji posjet Tavankutu i Subotici, osim toga što planiramo zajedno aplicirati na predstojećim projektima, bio je i povod da bismo, među ostalim, upoznali sredinu u kojoj Hrvati u Vojvodini danas organizirano djeluju, kako bismo još bolje poboljšali i institucionalnu suradnju, ali i suradnju na kulturnoj i gospodarskoj razini«, rekao je Daragan Vulin, te pojasnio: 

»Dosadašnja  suradnja između matične države  Hrvatske, bilo na nacionalnoj bilo na regionalnoj ili lokalnoj razini, bilo na razini ustanova ili neprofitnih organizacija s hrvatskom zajednicom ovdje u Vojvodini je bila slaba. Mislim da se može puno više i  bolje, a siguran sam da ima niz načina kako to možemo učiniti. Jedan od najboljih  svakako jeste kada možemo iskoristiti inozemna sredstva, sredstva koja dolaze iz europskih fondova. Moja osobna želja je, a zbog toga smo i danas u Tavankutu, da što više uključimo hrvatsku zajednicu. Razgovarali smo i s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća i oko drugog vida suradnje kao što je sustav obrazovanja. Mislim da možemo i hoćemo pomoći na tom polju, a mislim da je ovaj naš službeni dolazak dokaz put da se dosadašnja suradanja podigne na višu razinu i da će uzlaznom linijom ići nadalje.«

 

I.D.

 

Opširnije u tiskanom izdanju