Elaborat pod nazivom »(Ponovni) Osnutak Drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici« predstavljen je i službeno predan u utorak, 25. srpnja, osnivačima Narodnog pozorišta – Narodnog kazališta – Népszínháza u Subotici, Vladi AP Vojvodine i Gradu Subotici.
V. d. ravnateljice ZKVH-a Katarina Čeliković predala je elaborat te predstavila ovu inicijativu Dragani Milošević, tajnici Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama u Novom Sadu, kao jednom od osnivača Narodnog kazališta u Subotici. Radnom sastanku prisustvovao je i zamjenik tajnice Goran Kaurić, koji je u pokrajinskoj administraciji predstavnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
»Elaborat, koji je izradila master profesorica književnosti i jezika Nevena Baštovanović, postao je službena inicijativa hrvatske zajednice, a cilj mu je obrazložiti i ponuditi način kako na institucionalno primjeren, profesionalno sukladan i jedan obuhvatan način osigurati trajno rješavanje ponovnoga osnutka Drame na hrvatskome jeziku u Narodnom kazalištu u Gradu Subotici. Ova inicijativa nudi model već postojeće prakse sličnih manjinskih zajednica (rusinske, rumunjske, slovačke i mađarske) u Vojvodini, a od osnivača se očekuje da postupi po ovoj inicijativi te da odredi dinamiku ostvarenja ovog važnog segmenta kulturnog života hrvatske zajednice u Vojvodini«, navode u ZKVH-u.
Istoga dana inicijativa je predana i predstavnicima Grada Subotice, drugoga osnivača kazališta. Elaborat je predan članici Gradskog vijeća zaduženoj za područje obrazovanja i kulture Milanki Kostić.
Kako je već spomenuto, na predstavljanju ove Inicijative na znanstvenom kolokviju ZKVH-a krajem lipnja, postoji spremnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske i ministrice kulture Nine Obuljen-Koržinek te osječkog Hrvatskog narodnog kazališta pomoći u ovom značajnom kulturnom projektu.
Nositelji inicijative za reosnutak hrvatske Drame u subotičkom kazalištu su ZKVH, Hrvatsko nacionalno vijeće i DSHV.
Podsjetimo, nakon Drugoga svjetskoga rata, u rujnu 1945. godine u Subotici su, odlukom vlasti AP Vojvodine, osnovani Hrvatsko narodno kazalište i Mađarsko narodno kazalište (Népszínház). Šest godina kasnije hrvatsko kazalište spojeno je s mađarskim u jednu teatarsku kuću: Narodno pozorište – Népszínház, gdje su djelovale drame na hrvatskom i mađarskom jeziku. Od 1958. Drama na hrvatskom preimenovana je u Dramu na srpskohrvatskom jeziku. Sve do 1980. u subotičkom teatru postoji razvijena praksa izvedbi kazališnih komada na lokalnom hrvatskom idiomu s »kućnim piscem« Matijom Poljakovićem (od 50-ih do 70-ih godina) i predstava hrvatskih pisaca, uz sudjelovanje hrvatskih glumaca. Od 1985. u kazalište dolazi projekt KPGT (Kazalište-Pozorište-Gledališče-Teatar), a glumci dviju drama spajaju se u jedan ansambl te se potpuno gubi hrvatski predznak. 
D. B. P.