Intervju

U autohtonim hrvatskim zajednicama u europskim zemljama živi više od 200.000 Hrvata. Odnos prema njima i prava koja uživaju različit je – od potpunog nepriznavanja manjinskih prava kao što je slučaj u Sloveniji, do priznavanja manjinske lokalne samouprave Hrvata u Mađarskoj. O hrvatskim manjinskim zajednicama u europskim zemljama razgovarali smo s povjesničarom dr. sc. Robertom Skenderovićem iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba.

 

 

HR: Koliko Hrvata ima u manjinskih hrvatskim zajednicama u europskim  zemljama, koje su to zemlje i gdje je brojčano najviše Hrvata?

 

Prema podacima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stanje je sljedeće: u Austriji autohtonih gradišćanskih Hrvata ima oko 50.000, u Bugarskoj živi oko 1.500 ljudi hrvatskog podrijetla, u Crnoj Gori je popis iz 2011. godine registrirao 6.021 Hrvata, u Češkoj oko 1.500, u Italiji moliških Hrvata ima oko 1.800, u Janjevu i Letnici (Kosovo op. a. ) broj Hrvata je spao na oko 350 duša, u Mađarskoj je prema popisu iz 2011. godine registrirano 26.774 Hrvata, u Makedoniji se računa da živi oko 2.500 Hrvata. Prema neslužbenim podacima iz 2012. godine u Rumunjskoj živi oko 6.000 Hrvata, u Slovačkoj se na posljednjem popisu iz 2011. Hrvatima izjasnilo nešto više od 1.000  ljudi, a u Srbiji se na posljednjem popisu, također 2011., Hrvatima izjasnilo 57.900 osoba. Na kraju, prema relevantnim procjenama u Sloveniji broj Hrvata nije manji od 55.000. Što se tiče demografskih trendova, u većini navedenih zemalja broj Hrvata pada iz godine u godinu. Na drugoj strani, pozitivan je primjer Mađarske u kojoj je između dva posljednja popisa broj Hrvata porastao za četiri posto.

 

Zlata Vasiljević

 

Opširnije u tiskanom izdanju