Širom Vojvodine

Poslije skoro 30 godina, koliko su etnomuzikolozi iz Hrvatske tragali za rukopisom zbirke izvornih narodnih pjesama Narodne popijevke iz Sombora i okolice koje je sakupio Vinko Žganec, ne samo da se zna da je rukopis u Gradskom muzeju u Somboru već postoji i nada da bi ova zbirka mogla biti i objavljena. O tome su na inicijativu UG-a Urbani Šokci iz Sombora razgovarali generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i ravnatelj Gradskog muzeja Sombor Branimir Mašulović. 

Svi sudionici tog razgovora suglasni su da je važno tiskanje ove zbirke, ali da je jedini problem kako osigurati novac za to. Procjene su da bi cjelokupni troškovi pripreme i tiskanja 500 primjeraka iznosili oko tri tisuće eura. Prvi korak bit će kontakt konzula Pleše s Međimurskom županijom i gradom Čakovcem s upitom jesu li, s obzirom na to da je Žganec podrijetlom s tog područja, zainteresirani sudjelovati u financiranju ovog projekta. 

Da bi se znalo o koliko važnom rukopisu je riječ krenimo nekim redom.

 

 

»Izgubljeni« rukopis

 

Akademik Vinko Žganec bio je hrvatski etnomuzikolog, jedan od najznačajnijih hrvatskih zapisivača narodnih plesova, pjesama, običaja i obreda. Osnivač je Instituta za narodnu umjetnost, danas Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF). Razdoblje od 1927. do 1941. godine proveo je u Somboru, gdje je imao svoj odvjetnički ured. Za vrijeme boravka u Somboru postavio je temelje sakupljanju i istraživanju svjetovne i crkvene pučke glazbe među bačkim Šokcima i Bunjevcima. O pjesmama šokačkih i bunjevačkih Hrvata u rukopisnim notnim zbirkama Vinka Žganca pisala je mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović – Valašek (rad objavljen u Zborniku Urbani Šokci br. 4). U Institutu za etnologiju i folkloristiku u rukopisu su zbirke Vinka Žganca Narodne popijevke iz Bačke, Baranje i Srijema, Crkvene popijevke iz Bačke i Crkvene popijevke iz Svetozara Miletića. 

Za hrvatske etnomuzikologe sudbina rukopisa Narodne popijevke iz Sombora i okolice sa 174 zapisa, koja je 1979. godine pripremljena za tisak bila je nepoznata, sve do prije nekoliko mjeseci kada je splet sretnih okolnosti doveo do toga da se danas razgovara o mogućnosti tiskanja ove vrijedne etnomuzikološke zbirke. 

 

Zlata Vasiljević

 

Opširnije u tiskanom izdanju