8. srpnja 1894. – Subotičke novine pišu o prosvjetnim prilikama u Subotici: »Zakon državni veli, da se dica u materinskom jeziku imaju poučavati. Ali kod nas se zakon ne poštiva!! Nuto ne samo da se tu zakon ne poštiva, već ni sama cilj se ne dostizava, ne širi se nauka. Triba samo otići u našu prvu i najveću pučku škulu, tu ima bunjevačke dice skoro u svakom razredu: gdi polovina, gdi dvi trećine, gdi manje. Pa opet nigdi skoro ni riči bunjevačke nemožeš čuti!«
9. srpnja 1937. – Subotičke novine najavljuju mlade mise svećenika Stipana Gabrića i Alekse Kokića. Prvi će održati mladu misu 18. srpnja u crkvi sv. Roka. Manuduktor će mu biti Blaško Rajić, a propovjednik Klement Veren (gvardijan subotičkog samostana). Kokić će održati mladu misu 11. srpnja u katedrali sv. Terezije. Propovjednik će biti Marin Šemudvarac. Manuduktor će biti Ferdo Rožić, kanonik i predsjednik Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima (Zagreb).
10. srpnja 1897. – Subotičke novine pišu o dvostrukoj svadbi subotičkih Stipića (potomaka Bartulovih) »koji zasad devet lipih kuća posiduju na Somborskom putu pored svojih bogatih dobara«. Dana 4. srpnja 1897. kći Vece Stipića udala se za mladića iz obitelji Miljački Matakov. Kum je bio odvjetnik Lazar Lipozenčić Matekov, a stari svat Števo Matijević (pravnik). Dana 5. srpnja 1893. vjenčali su se Alojzije Stipić i Kata Stipić. Kum je bio Šandor Vojnić Bileć (pl. od Bajše), a stari svat Miško Prćić.
11. srpnja 1874. – Subatički glasnik piše »o neplodnom gazdovanju gazda naših bunjevački«. »Neumetno gazduje bunjevac i onda, kada za najviše u odelu dalje se pruža, nek što pokrovac dovatiti može t. j., kada priko mlogo troši na odilo (...) Sada na primer ko ima svoji vlastiti 100 iliti više lanaca zemlje, taj već može alvatnie divoju svoju u kumašu i svilu zaoditi, nek onaj, koji nuz svoji 10 jel 20 lančića još 80 iliti više drži pod arendu (...) E al kod naši bunjevaca oba ta, i kojeg je vlastita zemlja, i koji samo arendaš jednako sebe i dicu svoju odivaju. Pak onda onaj kojega je zemlja vlastita, ako godine omane, posrne, ali, arendaš propane tako, da se malo posle u Šlavoniu valja seliti.«
12. srpnja 1924. – Hrvatske novine pišu da će Pučka kasina nagraditi bunjevačke učenike i učenice, koji su uspješno završili neki razred neke srednje škole. Nagrade će se podijeliti 20. srpnja 1924. na svečanoj sjednici upravnog odbora. Među nagrađenima učenicima su (kasniji poznati): Balint Vujkov, Gustav Brešćanski i Ljudevit Lendvai (svi gimnazijalci)
13. srpnja 1920. – Neven piše da je na sjednici Privremenog upravnog odbora subotičkih športskih društava u Subotici održanoj 5. srpnja 1920. sastavljen Subotički nogometni potsavez. Prisutni su bili: Martin Horvacki, Gavro Čović, Ivan Marcikić (iz Bačke), Nikola Matković i Nesto Segedinac (iz Športa), Jašo Piuković i Bela Stipić (iz SAND-a), Bela Kovačević i Luka Mišković (iz Bunjevca), Grgo Dedin i Ante Pokornik (iz Građanskog) i Đuka Marković (iz STC-a). Za predsjednika Potsaveza je izabran Lazo Orčić, za referenta Nikola Marcikić, za bilježnika Jašo Piuković, za blagajnika Đuko Marković, za kontrolore Luka Mišković i Andrija Mazić.
14. srpnja 1895. – Subotičke novine pišu da je 9. srpnja crkveni odbor održao sjednicu pod predsjedništvom gradonačelnika Laze Mamužića u dvorani Gradske kuće (Subotica). Na sjednici je bio prisutan Antun Hoffhauser, arhitekt iz Budimpešte, koji je napravio plan za zidanje crkve sv. Jurja. Odbor je odlučio da zidanje crkve neodložno počne.
