Prvog srpnja ove godine Subotica je postala podijeljeni grad, slično kao davne 1961. godine glavni grad Njemačke Berlin. Berlin je podijelio zid, Suboticu jedno veliko izduženo gradilište zvano »brza pruga Beograd – Budimpešta«. O ovoj gradnji dogradonačelnik grada Imre Kern je koncem veljače (dvobroj 25/26, str. 10) u dnevnom listu Magyar Szó pod naslovom »Subotici predstoje ogromne promjene u prometu« dao dužu izjavu. Na osnovu njegovih izjava napisao sam tijekom ožujka tri kolumne, prvu pod naslovom »Očekujući prometne gužve«. Naravno, razgovarao sam telefonom i s gospodinom Kernom i napisao sam mu e-mail s pitanjima. Odgovorio mi je da sam mu ukazao na »važan problem komunikacije s građanima« i obećao mi je i jedan osobni susret, razgovor na ovu temu (još nisam dobio poziv). U spomenutom članku izjavio je kako je »nadvožnjak na Majšanskom putu očito u lošem stanju, tako da i njega treba obnoviti, isto kao i podvožnjak u Ulici Maksima Gorkog« (podvožnjak na cesti za Palić). Rekao je da će se raditi nekoliko podvožnjaka, među ostalima i u Bajnatskoj ulici (pruga Subotica – Segedin) i kod tvornice Pionir u Lošinjskoj ulici. Preko ove ulice vozači s autoceste se uključuju do Javnih skladišta. U to vrijeme gradski čelnici su izjavljivali kako će se »zatvaranje palićkog podvožnjaka tek onda dogoditi kada ovi alternativni pravci (Majšanski most i nadvožnjak u Lošinjskoj ulici) budu izgrađeni«. Početkom lipnja, povodom gradnje brze pruge oglasio se i aktualni ministar građevinarstva, prometa i infrastrukture Goran Vesić rekavši da »kad se završi podvožnjak u Bajnatskoj ulici, onda će se zatvoriti podvožnjak za Palić«. Napomenuo je i to da će se gradnja ovog (palićkog) podvožnjaka završiti do 22. prosinca ove godine.
Planovi i realizacija
Opći stav u graditeljskoj skupini, bolje rečeno družini, je da »ako se planirano ostvari u 50%, onda je to dobar plan«. U ovom svjetlu da pogledamo trenutačno stanje javnog prometa u našem podijeljenom gradu. Glavni prometni tok koji povezuje istočnu Suboticu sa zapadnom već se intenzivno odvija preko Majšanskog mosta (koji je inače u lošem stanju), regulira se semaforima i prometnim policajcima. Od davno planiranog i najavljenog kružnog toka prije mosta zasad postoji prazan prostor. Osim gradskih autobusnih linija (1a, 2, 8, 8a) koje prometuju istom trasom, sve ostale linije koji funkcioniraju (brojevi linija: 3, 4, 6, 10, 16 kao i linija br. 9) koriste Majšanski most i Ulicu Đure Đakovića, gdje je postavljen semafor na pješačkom prijelazu kod Korzoa. Autobusi kod Lidla skreću u Ulicu Jovana Mikića (tzv. Paralelni put) i tako stižu do Majšanskog mosta. Pitam se kako će dupli-autobusi koristiti ovaj novi cestovni pravac. Međumjesna linija Subotica – Kanjiža također prelazi preko ovog »lošeg« mosta kao i pješaci i biciklisti. Korisnici vele da su pješačke staze s obje strane u očajnom stanju. Gospodin Kern je očito bio neobaviješten o stanju mosta ili je svjesno govorio da bi se »izvukao« novac za obnovu, slično kao onomad za Narodno kazalište kada se govorilo da je u ruševnom stanju. Za pješake i jake mlade bicikliste (npr. kao moj mlađi sin) kod Lidla je izgrađen jedan lijep plavi pješački most, koji upečatljivo mijenja opći izgled ovog dijela grada. Kad se završi izgradnja podvožnjaka, ovaj most uz pomoć užadi i mreža može se pretvoriti u turističku atrakciju zvanu »gradska avanturistička staza izazova« koje su danas popularne među mladim turistima, istina u šumama (doduše, blizu grada i mi imamo šume, npr. Dudovu). Podvožnjak u Bajnatskoj ulici nije gotov (obećano je do 5. srpnja). Sumirajući događaje, čini mi se da se sve događa suprotno planiranom.
Zna li desna što radi lijeva ruka?
Što se tiče novog pješačkog mosta, gradski tajnik za komunalne poslove, energetiku i promet Radoslav Vukelić izjavio je (dvobroj Magyar Szó, 1.-2. srpnja) da je »grad više puta inzistirao da invalidima, majkama s dječjim kolicima i biciklistima također omoguće korištenje pješačkog mosta. Svjesni smo da postoje nedostatci i da pješački most treba razvijati (!?) i to će biti tema sljedeće sjednice«. Znači, Grad je želio da se izgradi paralela s određenom mehanizacijom, npr. dizalom za spomenute osobe, ali se ipak odlučilo za ovu očito jeftinu varijantu (najvjerojatnije će tako i ostati). Općenito, stječem dojam da ne postoji koordinacija ovako složenog pothvata i mnogo se improvizira.
