U nakladi Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, čije je sjedište u Zagrebu, nedavno je objavljena knjiga Hrvatska duša Srijema autora Zvonimira Pažina. Autor je i sam prognanik iz Srijema, točnije iz Slankamena koji je morao napustiti u političkim i društvenim previranjima 1991. godine, a od tada živi u glavnom gradu Hrvatske. 
Godine 2015. Pažinu je objavljen prvijenac Slankamen – tak’og sela nigdi nema, knjiga u kojoj se bavi svojim zavičajem. Hrvatska duša Srijema, kako i sam navodi, može se promatrati kao nastavak njegova istraživanja i pisanja o Hrvatima u Srijemu. 

Od stoljeća sedmog

U Hrvatskoj duši Srijema, koja ima 328 stranica, Pažin piše o povijesti srijemskih Hrvata, njihovom vjerskom, kulturnom i društvenom životu (poglavlja Srijem – zavičaj, uspomena i vječita tuga, Srijemska biskupija – čuvar vjere, tradicije i ponosa, Hrvati u Srijemu – od stoljeća sedmog, Šokci – ime, podrijetlo i još ponešto). Također, osvrće se i na tragična zbivanja iz 90-ih prošloga stoljeća te piše i o sadašnjosti hrvatske zajednice u Srijemu. Baveći se navedenim temama, autor piše o svakom mjestu zasebno, od onih većih i poznatijih do onih manjih (Zemun, Petrovaradin, Srijemska Mitrovica, Šid, Kukujevci, Morović, Novi Slankamen, Golubinci, Hrtkovci, Sot, Ruma, Novi Banovci, Gibarac, Čerević, Beočin, Inđija, Beška, Srijemski Karlovci…). Knjiga je ilustrirana i solidnim brojem fotografija. 
Značajan dio knjige bavi se stradanjima srijemskih Hrvata: u prvom redu tijekom Drugog svjetskog rata i poraća, ali i tijekom 90-ih godina. Kako navodi autor, pitanje stradanja srijemskih Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća »vrlo je kompleksno i složeno, utoliko više što je problematika nedovoljno i nepotpuno obrađena, a literatura ili nedostupna ili je vrlo oskudnog sadržaja«. Pažin je za potrebe ovih istraživanja pregledao izvješća i popise različitih povjerenstava, proučio literaturu i znanstvene radove o ovoj problematici, ali i razgovarao s ljudima koji se još sjećaju tih događaja ili su ih prenijeli svojim bližnjima. 

Jedinstveni popis stradalih

Unatoč navedenim izazovima, Pažin je obradio podatke za 47 naselja u Srijemu te sačinio jedinstveni popis stradalih Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća. Na popisu se nalazi 2.258 osoba, a jedinstvenost popisa čini i to što se, kako napominje, »nije radila nikakva selekcija po ideološkoj, vojnoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti«. Uz svako navedeno ime, upisana je i godina rođenja, zanimanje, datum i mjesto stradanja te »broj sudske presudbe, ako je postojala«. Od spomenute brojke od 2.258 stradalih srijemskih Hrvata, kako se navodi, njih 1.487 likvidirano je u jesen 1944., nakon ulaska partizanskih jedinica na područje Srijema. 
»Prezentiranje podataka o stradalim Hrvatima Srijema nema za cilj isticati ‘hrvatsku žrtvu’, a pogotovo nema za cilj umanjivati, zanemarivati ili omalovažavati stradanja Srijemaca drugih nacionalnosti. Svaka žrtva, a posebice ona nevino stradala, zaslužuje pijetet i dužno poštovanje«, ističe autor. 
Pažin nije povjesničar i poviješću se bavi iz hobija, a ovom knjigom želio se, kako kaže, odužiti zavičaju koji je morao napustiti, skupa s brojnim sunarodnjacima.
»Budućnost ne možemo predvidjeti, ali neki pokazatelji govore da će Hrvati teško opstati u Srijemu. Ostaje nadati se kako naš ‘kićeni Srijem’ neće biti zaboravljen, kako neće zarasti u korov uspomena i kako će zauvijek ostati tamo gdje jedino može naći mirni kutak: u našim srcima«, zaključuje Pažin u knjizi. 
Predstavljanje knjige Hrvatska duša Srijema bit će održano 17. lipnja u Zagrebu. 
D. B. P.