Kulturna manifestacija Bunjevci bez granica održana je 3. lipnja u Mađarskoj u mjestu Kaćmar, te su tako Hrvati – Bunjevci iz Mađarske treći puta bili domaćini ovoga susreta čije sudionike ipak dijeli državna granica.   
Isti narod, isti običaji, jezik, ista nošnja, no različite države. Takozvani Bajski trokut (Subotica – Sombor – Baja) razdvojen je državnom granicom. Vrijeme je učinilo svoje, te se danas tek s rijetkima može sporazumjeti na hrvatskom jeziku. Festival Bunjevci bez granica, koji okuplja udruge bunjevačkih Hrvata iz Srbije i Mađarske, pokrenut je 2016., te nastoji povezati ono što je granicom razdijeljeno.

Slabo divanimo 

Ovogodišnja manifestacija održana je šesti puta, prošle godine je okupljanje bilo u Tavankutu, a kako je najavljeno na sastanku koji je prethodio kulturnom programu, sljedeće okupljanje bit će u Somboru, gdje će domaćin biti HKUD Vladimir Nazor.  
»Razdvaja nas jedna granica, ali ako gledamo dublje to je isti narod, isti korpus, ista kultura, nošnja, povezanost je velika, što nam je i cilj istaknuti ovom manifestacijom. U Mađarskoj ima i 13 lokalnih samouprava – koje su konstituirane prije pet godina. Od 2004., po zakonu imamo državnu i regionalnu samoupravu koja obuhvaća naše zajednice. Prije nekoliko godina smo napravili udruženje hrvatskih samouprava koje su autonomne, ali smo željeli bolje se povezati i usuglasiti naše programe, te na neki način povezati ljude na svim razinama, od vrtića pa sve do umirovljenika. Nalazimo se u moru mađarske kulture i jezika, a pripadamo vojvođanskom korpusu i stoga je bitno ovo jačanje zajedništva«, rekao je predsjednik Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije  Joso Šibalin.
Istog mišljenja je i predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, koji je u uvodnom pozdravu istaknuo važnost zajedništva, okupljanja, druženja i jačanja prekogranične suradnje osobito s Hrvatima iz Vojvodine koju, kako je rekao »smatramo našom maticom«. 
Domaćini iz Kaćmara s organizacijom ovog susreta započeli su još krajem prošle godine i uputili pozive kulturno-umjetničkim društvima, a po riječima predsjednice Hrvatske lokalne samouprave iz Kaćmara Teze Vujkov-Balažić svi pozvani su se i odazvali. 
»Radujem se da su svi koje smo pozvali prihvatili naš poziv i došli kod nas u Kaćmar. Tako imamo desetak gostujućih društava. Mi smo se također odlučili sudjelovati i pokazati dio onoga što radimo. Osobito mi je drago što su nastupila i naša djeca koja u vrtiću i školi uče hrvatski jezik. Otprilike polovica djece koja su u školi idu na hrvatski jezik«, s ponosom ističe sugovornica i pojašnjava: »Mi stariji smo ikavicu naučili kod kuće, a mladi ne divane ikavicu. Hrvatski jezik se uči u školi, imaju pet sati tjedno, ali se ne govori u svakodnevnom govoru i jednostavno se tako jezik zaboravi«.
Isto je naglasila i Gabrijela Đukić iz Čikerije, koja je oko sebe imala djevojčice obučene u bijeli šling koji im je s posebnom pažnjom namještala. 
»Ima još dice u Čikeriji i dolaze na folklor, igramo bunjevačke igre, oblače bunjevačku nošnju, ali ne znaju divanit. KUD Rokoko postoji oko 40 godina i trudimo se biti mjesto okupljanja, ali svi oni koji su znali divanit bunjevački više nisu među živima. I ja sama slabo divanim. Nemam s kime, pa zaboravim. Al’ tako volim«, priča nam s tugom na licu sugovornica.  

Suradnja koja može i bolje

Ovu manifestaciju i ovaj vid suradnje hrvatskih udruga među dvjema državama podržava i Hrvatsko nacionalna vijeće, u ime kojega je nazočio Lazar Cvijin, ujedno i predsjednik HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice. Ovom prilikom Cvijin je istaknuo kako je prije tri godine HNV ovu manifestaciju uvrstilo u manifestacije od posebnog značaja, te tako i financijski pomaže realizaciju iste. 
»Od izuzetnog je značaja ova suradnja nas Hrvata s ove i one strane granice. Postoje i drugi manji susreti na ovoj relaciji, ali usudit ću se reći da je sve to premalo. Prije tri godine je održana Dužijanca u Baji, više puta su ostvarene brojne prekogranične suradnje, ali mi se čini da se svi borimo u svom krugu, a da smo premalo skupa. Smatram da je ovo područje nedovoljno iskorišteno. Odgovornost je na nama i s jedne i druge strane granice«, naglasio je Cvijin. 
Sudionici ove manifestacije, iako se možda nisu uspjeli sporazumjeti u govoru, mogli su skupa zaplesati, zapjevati, zasvirati... Tako su na ovogodišnjem susretu sudjelovala hrvatska kulturna društva iz Vojvodine i Mađarske: djeca iz vrtića (skupina na hrvatskom jeziku) iz Kaćmara su otvorila program, a uz njih nastupila su i djeca iz škole Hrvatska plesna skupina i ženski pjevački zbor iz Kaćmara. Uz domaćine, nastupili su još i Plesna skupina KUD-a Rokoko iz Čikerije, HKUD Vladimir Nazor, Sombor, Plesna skupina Hrvatske samouprave iz Čavolja, HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice, Plesna skupina Zora Bački Aljmaš, HKC Bunjevačko kolo, Subotica, Bunjevačka zlatna grana iz Baje i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, koji su uz folkloraše imali i svoj štand s radovima od slame.  
Kompletan program podržala je i lokalna samouprava, te je na početku programa nazočne pozdravio i podržao gradonačelnik Kaćmara Endre Pál, a domaćini su se pobrinuli i za dobru zabavu nakon službenog programa, za koju je bila zadužena grupa Zabavna industrija iz Dušnoka.
Ž. V.