3. lipnja 1922. – Neven se u članku Kako se misle Bunjevci? bavi pozicijom bunjevačkih prosvjetara u tzv. bunjevačkim školama u Subotici: »Od kako su naši (bunjevački – primj. V. N.) školski nadzornici grubo izbačeni sa svojih položaja, neposredan nadzor nad subotičkim bunjevačkim školama vrše nama nepoznati, strani ljudi, Srbi, koji niti naše prilike niti duh našega naroda nepoznaju. Uzto i u pojedinim bunjevačkim razredima vrše učiteljske dužnosti većinom učitelji Srbi, pravoslavne vjere, a naši Bunjevci učitelji i učiteljice nemaju mjesta u Subotici, premda su ovde radili 20 i više godina«.
4. lipnja 1925. – Neven piše da će 13. lipnja rimokatolička crkvena općina birati svoje starješinstvo. Odbor za pripremu izbora (četiri osobe na čelu s lemeškim župnikom Boltom Agatićem) proširen s još nekoliko viđenijih katolika održao je 30. svibnja sjednicu i obavio kandidaciju. Kandidacijom su zadovoljni i Bunjevci, Mađari i Nijemci, ali ne i vođe Vojvođanske pučke stranke Antun Bošnjak i Josip Palić: »Oni poslije poraza na političkom polju htjeli bi, da se uvuku barem u starešinstvo crkvene općine i počeli su rovariti, ali bez uspjeha«. Međutim, Mađari i Nijemci pomagat će s vođama Bunjevačko-šokačke stranke (Josipu Veselovskom, Josi Striliću i Stipanu Matariću) službenu listu.
5. lipnja 1992. – Subotičke novine pišu da će 6. lipnja u 13.30 na svečan način biti otkrivena spomen-bista župnika Blaška Rajića, djelo i dar istaknute kiparice Ane Bešlić, unuke čuvenog bajmačkog prvaka Tadije Bešlića.
6. lipnja 1925. – Hrvatske novine pišu da je 31. svibnja u Subotici otkriven spomenik palim srpskim junacima u ratovima 1912. – 1918. (preko puta Tehničke škole Ivan Sarić), koji je zapravo samo djelomično modificirani spomenik Mađarskoj revoluciji 1848./49. List zamjera organizatorima priredbe što su u procesiji otkrivanja vidnu ulogu igrali sokoli:
»Na spomeniku Krist, Bog neumrlih duša, a na zastavi ideja sokolstva: nema duše, sve je šaka i mišići. Baš kao kad bi svezali zajedno orla sa visina i patku, što se brčka u bari, u kojoj je pokišeljena – konoplja«.
7. lipnja 1939. – Jutarnji list piše da će Hrvatsko kulturno društvo Miroljub organizirati 11. lipnja proslavu rođendana braće Radića. Proslava počinje u tri sata poslije podne u Hrvatskom domu. Salašarska omladina prikazat će dva kazališna komada. Navečer će u Hrvatskom domu biti priređena večera.
8. lipnja 1924. – Vreme izvještava o prilikama u Bunjevačko-šokačkoj stranci prema izjavi koju je dobio od njenog predstavnika, narodnog zastupnika Blaška Rajića. Jedna »neznatna manjina« u stranci je »svim mogućim silama« nastojala da stranka postane »filijala Hrvatske republikanske seljačke stranke«. Međutim, vodstvo stranke uspjelo je utišati unutarstranački rat.
9. lipnja 1921. – Neven piše da je Josip Vuković Đido pred novosadskim sudbenim stolom riješen od optužbe za veleizdaju. Svibnja 1920. subotičko tužiteljstvo podignulo je protiv Đide optužbu zato što je u Nevenu (od 11. travnja 1920.) predložio da se Kraljevina SHS odrekne nekih dominantno mađarskih općina (Horgoš, Adorjan, Kanjiža...) u zamjenu za Bajski trokut: »Bunjevci i Šokci! Trgnite se iz nehaja. Pogledajte na sjever. Hoće da vas raskinu, da odcijepe od vas 26.000 Bunjevaca i Šokaca bajskog trokuta. ... Idite u Beograd! Ako vlada hoće, bajski je trokut spašen«.
