Feljton

Piuković

Plemeniti Piukovići su, nema sumnje, kao nositelji brojnih funkcija u Bačkoj županiji tijekom 18. i 19. stoljeća, ostavili veliki povijesni trag. Primjerice, Milan Stepanović u svojoj knjizi Plemićke porodice u Somboru do kraja XVIII. veka nabraja pojedine županijske funkcionere iz reda Piukovića. Međutim, kao što se povijest Piukovića ne može ograničiti na 18. stoljeće, isto tako ni popis titula koje su držali neki članovi obje obitelji ne čine »nacionalnu povist Bunjevaca«! Istina je da se Piukovići tradicionalno smatraju »bunjevačkom« porodicom. Tako ih je uostalom kategorirao i István Iványi u jednoj svojoj studiji u Godišnjaku Povijesnog društva Bačko-bodroške županije (1896.). Međutim, termin »bunjevački« može se primjenjivati na Piukoviće i druge bačke plemenite obitelji hrvatskog podrijetla samo uvjetno. Piukovići se nisu izjašnjavali Bunjevcima u starinskom značenju ove riječi, a ponajmanje ne u smislu nacije.

Podrijetlo

Pojam Bunjevac javlja se u Bačkoj 1622. i od tog vremena pa do 1991. mijenjao je značenje. U prvo vrijeme bio je oznaka za heterogenu populaciju uglavnom stočarskog stanovništva u Bačkoj. Ovi stočari su dolazili s različitih prostora. Ladislav Vlašić tako primjerice piše da su Piukovići iz Banja Luke (Bosanska krajina). 
Dr. sc. Ante Sekulić piše da su »plemićki list i ugarsku grbovnicu zadobili su u Beču 28. listopada 1741. Ivan Pijuković, žena mu Marta Garašević i njihova djeca Antun, Filip, Grgur, Jerolim, Josip, Dragutin, Damjan i Marija. Plemstvo je proglašeno u Bačkoj županiji god. 1742.«.

Filipovi potomci

Ako govorimo o očuvanju tradicijske kulturne baštine, onda su najbolji predstavnici Piukovića onaj ogranak kojem pripadaju Grgo i njegovi sinovi Marinko i Ivan iz Subotice sa svojim obiteljima. Vrijedi također spomenuti žedničkog veleposjednika Josipa Piukovića (1860. – 1931.). Čovjek svjetskog kova, do 1918. je bio politički i društveno veoma aktivan. Poznavao je poznate ličnosti, uključujući predsjednika SAD-a Theodora Roosevelta, kojega je pratio u safarijima po Africi. Iako je bio jedan od najrevnosnijih podupiratelja svih mađarskih kulturnih događaja u Subotici prije 1918., pao je u zaborav. 
I Grgo i Josip pripadaju istom ogranku plemenitih Piukovića, koji vuče podrijetlo od Filipa, jednog od sinova Ivana zvanog Veliki, koji je 28. X. 1741. dobio plemstvo. Filip je umro u Mateoviću 26. II. 1791. u 78. godini. Njegova supruga Katarina Balažević umrla je prije njega (25. VII. 1785.)
Genealogije

Grgo i njegovi sinovi su potomci Filipovog sina Ilije: Ivan i Marta Garašević; Filip i Katarina Balažić; Ilija (u. 5. X. 1815. u 67 g.) i Marija Mandić (vj. 28. II. 1769. u Čavolju); Fabijan (r. 19. I. 1776.) i Ana Vuković (vj. 27. VIII. 1796.); Antun (vj. 27. VIII. 1796.) i Jaga Rudić Vranić (vj. 8. XI. 1815.); Matija Maksimilijan (r. 26. V. 1822. – u. 22. XII. 1882.) i Ana Kuntić (vj. 10. XI. 1851.); Josip Piuković i Roza Francišković (vj. 26. XI. 1883.); Matija (r. 1. IV. 1886.) i Julijana Šarčević (13. XI. 1911.); Andrija (r. 29. XI. 1920.) i Marija Vuković (vj. 22. X. 1941.); Grgo i Dominika Kujundžić. S druge strane, veleposjednik Josip Piuković je potomak Filipovog sina Augustina: Ivan i Marija Garašević; Filip i Katarina Balažić; Augustin (u. 22. VIII. 1803. u 62. g.) i Katarina Strilić (vj. 22. XI. 1761.); Aron (r. 11. I. 1784. – u. 11. II. 1815.) i Franciška Tomcsányi (vj. 27. IX. 1809. u Baji); Augustin (r. 6. XI. 1811. – u. 19. V. 1880.) i Lujza Szende. Također, od Piukovića se izdvaja i monoštorski župnik Franjo Piuković (1880. – 1967.). On pripada liniji koja vuče podrijetlo od Filipovog brata Grge: Ivan i Marta Garašević; Grgo (r. 9. V. 1726. – u. 25. XI. 1786.) i Marija Vojnić (vj. 28. VIII. 1755.); Grgo (u. 28. XI. 1789. u 33. g.) i Katarina Bilinović (vj. 20. XI. 1775.); Petar (r. 25. IV. 1778. – u. 27. IX. 1836.) i Magda Palić (vj. oko 1800.); Jakov (r. 26. IV. 1823.) i Katarina Bilinović (vj. 8. XI. 1843.); Doko (25. V. 1845.) i Roza Horvat (vj. 27. II. 1870.).

Najave

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

13. 09. - 32. Mikini dani u Beregu

H. R. | 13. rujna 2026.

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević organizira manifestaciju Mikini dani, festival tambure i folklora koji se ove godine održava 32. put. Manifestacija će se održati u nedjelju, 13. rujna, u Domu kulture u Beregu, s početkom u 20 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.