Sačuvano od zaborava

Šokačka ikavica na monoštorskoj kalvariji

Župa u Monoštoru osnovana je 1722. godine. Sve do 1769. godine župom su upravljali franjevci Provincije sv. Ivana Kapistrana iz Bosne Srebrene. Današnja crkva sv. Petra i Pavla izgrađena je 1752. godine. U XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća Monoštorci su podizali križeve, uglavnom na zagovor nekom svecu i uglavnom na raskrižju cesta.
Kalvarija u Monoštoru, kao i većina kalvarija, podignuta je pored groblja i nalazi se na sjeveroistočnoj strani mjesnog groblja. Izgrađena je 1899. godine, a inicijator je bio tadašnji župnik Béla Nagy. Nova kalvarija podignuta je na mjestu stare, koja je bila s tri pročelna drvena križa.
 Nova stajališta izgrađena su 1907. godine. Kako u knjizi Monoštor u povijesti pišu autori Marija i Martin Šeremešić zanimljivo je da su natpisi ispod slika na svakom stajalištu pisani lokalnom ikavicom. Stajališta su, kako je i napisano na njima, podigli Martin Forgich i žena mu Marija Kovach, Adam Periškich udov. pok. Julie Bešlin, Marin Marijanovich i žena mu Ruzsa Kovach, Ivan i Josip  Csatalinac, Bratstvo svete krunice, Društvo Pris. Srca Isusova. Mađarske obitelji podigle su pet, a njemačke dvije postaje. 
O monoštorskoj kalvariji pisale su Naše novine 1944. godine, a autor potpisan kao Rodoljub izdvojio je natpise na stajalištima, za koja je napisao da su »veoma interesantni«.
I. stajalište: »Isus bi po Pilatu osuđen«
II. stajalište: »Isus uze teški križ na svoja ramena«
III. stajalište: »Isus pade prvi put pod križom«
IV. stajalište: »Isus susritnut od svoje stare majke prižalosne«
V. stajalište: »Simun pomaže Isusu križ nosisti«
VI. stajalište: »Veronika pruža Isusu rubac«
VII. stajalište: »Isus padajući drugi put pod križom« Ustanovili Martin Forgich i žena mu Maria Kovacs 1907.
VIII. stajalište: »Isus susrite plačjutim kčerom Jerozolimskim« Ustanovili Adam Periškich udov. pok. Julie Bešlin 1907.
IX. stajalište: »Isus pade treći put pod križom na zemlju«
X. stajalište: »Isus bi svučen iz odiće svoje«
XI. stajalište:»Isus bi na križ prikovan« Ustanovili Marin Marjanovich i žena mu Rusza Kovacs 1907.
XII. stajalište: »Isus dignut na križ umre« Ustanovili Ivan i Josip Csatalinac
XII. stajalište: »Isus bi skinut sa križa« Ustanovili Ivan i Josip Csatalinac
XIII. stajalište: »Isus bi skinut sa križa« Utemeljilo Bratstvo Svete krunice 1907.
XIV. stajalište: »Isus bi u grob postavljen« Utemeljilo društvo Prisvetog Srca Isusova
Ž. Š. / Z. V.

Najave

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

13. 09. - 32. Mikini dani u Beregu

H. R. | 13. rujna 2026.

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević organizira manifestaciju Mikini dani, festival tambure i folklora koji se ove godine održava 32. put. Manifestacija će se održati u nedjelju, 13. rujna, u Domu kulture u Beregu, s početkom u 20 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.