U elektroničkim ili ostalim medijima novinari često koriste za naš grad (Suboticu) izraz »sjeverna kapija Srbije«. Ovakva formulacija podsjeća na srednji vijek kada su gradovi bili okruženi obrambenim zidovima i u grad si mogao ulaziti kroz kapije, naravno uz određenu kontrolu. Ako gledamo u širem konteksu, onda možemo reći da je Srbija zapravo jedan »grad-država« i sjeverna kapija tog grada-države je Subotica. Takvi su bili gradovi-polisi antičke Grčke. Postojao je zidovima okruženi polis, ali on je bio okružen svojim imanjem obradivom zemljom, voćnjacima i vinogradima, naravno i manjim naseljima, tj. selima. Recimo, u poznati prvi antički grad Mikenu moglo se ulaziti samo kroz jednu kapiju koja se danas zove »vrata s lavovima«. Uopćeno rečeno, kapija je prolaz iz jednog svijeta u drugi. Zato recimo čarobnjak crta oko sebe krug i ako je u tom krugu, onda je »nedodirljiv«, jer nitko ne može ući u taj svijet, jer nema kapije. Za vjernike kršćane postoje kapije Raja (na nebu) ili Pakla (u podzemlju), a svaka kapija mora imati svog čuvara, koji ima moć diskreditacije: koga će propustiti kroz kapiju ili kome će zabraniti ulazak. U slučaju Raja za kršćane to je Sveti Petar. Zato ga često prikazuju s ključevima privezanim na pojasu, a pomoćnici su mu anđeli. Na ulazu u Pakao vječite grješnike obično dočeka Belzebub sa svojim pomoćnicima đavolima. U kršćanskoj vjeri između Raja i Pakla postoji i jedna međustanica koju zovemo Čistilište u kojem grješnici mogu (ako to žele) okajati svoje grijeha i onda bezgrješno odlaze u drugi svijet: u Raj. Zašto Vam ovo sve pričam? Iz jednostavnog razloga što je prošla dva tjedna (14 dana) aktualni događaj za kršćane bio nakon uskrsnuća Isusov odlazak u tu nebesku državu (carstvo) u koju žele ulaziti svi vjernici iz kruga kršćana. Naravno, pripadnici muslimanske vjere također odlaze u »muslimanski Raj ili Pakao«, budisti odlaze u »sedmo nebo« u Nirvanu, ali oni za nas trenutno nisu bili interesantni. Nego da mi ostanemo kod osnovne teme kapija grada ili države.

Srbija kao »grad-država«

Ranije sam već pisao o tome da u našoj republici polako ali sigurno nastaje jedna konurbacija, zajednica gradova i naselja u kojoj približno živi skoro polovica stanovnika ove zemlje. To je zajednica Beograda i Novog Sada. Nekad sam se šegačio s Novosađanima da oni zapravo žive u predgrađu Beograda. Izgradnjom »brze željeznice« ova moja nekadašnja šala postala je stvarnost, jer 80 kilometarska razdaljina svladava se za manje od jedan sat. Recimo, neka predgrađa New Yorka su udaljena 100 km od centra (Menhetna). Izgradnja brze željeznice se nastavlja i uskoro će Subotica postati predgrađe ove nove metropole i onda će s pravom nositi ime »sjeverne kapije« Srbije. Inače, suvremeni grad Beograd ima dvije »kapije« grupe visokih zgrada do 35 katova, izgrađenih sedamdesetih godina u prošlom vijeku. Jedna se zove »zapadna kapija« i nalazi se u Novom Beogradu pokraj autoceste. Sastoji se od dva solitera spojenih na krovu na kome se nalazio jedan rotirajući restoran (danas ne funkcionira). Druga se zove »istočna kapija« i nalazi se u općini Zvezdara i sastoji se od tri solitera i također je pokraj autoceste (Beograd – Niš). Da podsjetim štovane čitatelje: nekadašnji sl. kr. grad Subotica je imao sedam kapija, najatraktivnija i najpoznatija je bila Somborska kapija. Ona je srušena i ponovo izgrađena »malo dalje« od prvobitne lokacije i s promijenjenom namjenom. Srbija kao »grad-država« ima svoju istočnu kapiju. To je grad Niš sa svojom aglomeracijom Vranje, Pirot, Dimitrovgrad, Prokuplje i Leskovac. Izgradnja brze željeznice počela je i prema i Nišu. U srcu Šumadije postoji još jedan veći grad, nekadašnja prijestolnica Kragujevac koji zajedno s Jagodinom, Ćuprijom i Paraćinom također čini neku vrstu konurbacije. Ovo predviđa i aktualni Prostorni plan Srbije do 2020. (koliko je meni poznato revizija ovog plana još se ne radi). Rezultati Popisa stanovništa 2022. bit će objavljeni u svibnju i lipnju ove godine, onda ćemo točno vidjeti koliki postotak stanovnika Republike živi na spomenutim prostorima i u kojoj mjeri Srbija postaje »grad-država« s gradovima-kapijama.

Dvije »grad-kapije« nedostaju

Na koncu hipoteze o Srbiji kao »gradu-državi« ostale su zasad dvije nedefinirane »grad-kapije«: zapadna i južna. Oko budućnosti prostora zapadne Srbije vode se oštre polemike između pozicije i oporbe (zaštitara okoliša), prije svega zbog rudarenja i proizvodnje sve važnijeg litija (akumulatori za automobil na električni pogon) jer postoji opasnost da se prostor isprazni od stanovništva. Druga, »južna kapija« još nije točno ni definirana, niti znamo kada će se to dogoditi! Zasad toliko o kapijama.