15. travnja 1908. – Neven piše da je »hrvatski narod, narod, koji govori istim jezikom kao i mi (Bunjevci i Šokci – primj. V. N.), s kojim iz jedne kolivke potičemo, daklem rogjena braća po krvi i jeziku s kojim smo tekom dugih stolića, dok smo na obali Dalmacije i na planinama Bosne živili, ljute bojeve bili za obranu zajedničke nam narodne slobode«.

16. travnja 1939. – Hrvatski dnevnik piše da je 15. travnja dunavski ban Jovan Radivojević bio u službenom posjetu Subotici. Posjetio je, među inima, biskupa Ljudevita Budanovića i župnika Blaška Rajića. U razgovoru s dopisnikom Hrvatskog dnevnika izjavio je da će ispitati slučaj činovnika koji su otpušteni zbog toga što nisu glasovali za Jugoslavensku radikalnu zajednicu na prosinačkim izborima 1938.

17. travnja 1946. – Hrvatska riječ piše o premijeri predstave Pokojnik Branislava Nušića u Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici, koja je održana 14. travnja. Nastupio je skoro cijeli ansambl kazališta: Dušan Medaković (redatelj), Stanko Kolašinac (Spasoje Blagojević), Maja Trakić (Agnija), Jelka Šokčević Asić (Rina), Ante Kraljević (Milan Novaković), Sreto Avramović (Ljubomir Protića) i Lajčo Lendvai (Aljoša). »Predstava pokazuje vidan napredak u radu kazališta i gdje, u izvjesnim slučajevima, nije sasvim data ona igra koja bi se inače mogla ostvariti pod ovako dobro vodjenom režijom i tu je to samo posljedica za sada neotklonjivih nedostataka. Naime za neke uloge, koje nosiocima nisu odgovarale, nije bilo izbora, pošto kazalište još ne raspolaže sa dovoljnim snagama. Medjutim se mora istaći, da su se i ovi nosioci rada trudili da svoj zadatak savladaju i u tome su u velikoj mjeri i uspjeli, tako da se samo u nijansama pokatkad osjetila tu nesrodnost sa ulogom koju su zbog nemogućnosti u izboru morali nositi«, zapaža kritičar.

18. travnja 1914. – Neven piše da je akcija subotičkih Hrvata u vezi s osnivanjem Prve školske zadruge naišla na veliki odjek u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Obzor, Hrvatski pokret, Novosti, Hrvatski narod i drugi hrvatski listovi prenijeli su pisanje Nevena o osnivačkoj skupštini. I Hrvatska narodna straža obećala je pomoć. Miroslav Tomašić u Zagrebu, Milislav Demerec u Križevcima, Mihovil Ercegović u Dubrovniku sakupili su znatan broj članova za Prvu školsku zadrugu u Subotici. Hrvatski omladinski klub u Osijeku, Mehmed Alija Farlagić u Trebinju, Marko Kazić u Bakru (Rijeka) zatražili su potpisne arke za spomenutu zadrugu.
19. travnja 1940. – Jutarnji list piše da je zauzimanjem predstavnika Hrvatske seljačke stranke Ivo Matić vraćen na dužnost općinskog bilježnika u Apatinu. Matić je s ovog položaja otpušten dvije godine prije i to iz čisto političkih razloga. Njegovi su protivnici postavili za bilježnika svog čovjeka, ali ga općinsko vijeće nije htjelo priznati. Tako je Apatin dvije godine bio bez bilježnika. Povratak Matića u službu propraćen je općim zadovoljstvom stanovništva i općinske uprave.

20. travnja  1870. – Bunjevačke i šokačke novine pišu da je u Zagrebu osnovano društvo Sv. Jeronima, koje izdaje knjige vjerske sadržine za širi puk. Uredništvo BiŠN primilo je 50 primjeraka njihova kalendara za tekuću 1870. i namjerava ih razdijeliti među »našim siromašnim čitateljima«.

21. travnja 1940. – Jutarnji list piše da će hrvatski narodni sabor u Subotici, koji je bio zakazan za 10. ožujka i »iz poznatih razloga odgodjen«, biti ipak održan. Dodaje da je raspoloženje subotičkih Hrvata poraslo nakon nedavno održanog Dana bačko-baranjskih Hrvata u Zagrebu.