Priroda i društvo

Zemlja nebeskih planina

Spletom životnih okolnosti postala sam prosvjetni radnik. Moje su se želje vrtjele oko tih područja, ali nikad nisam imala želju biti učiteljica. Iako mi je podučavanje uvijek dobro išlo. Meni je to prekrasna profesija, ali jednostavno se nisam zamišljala u toj ulozi. Ali nije uvijek onako kako zamišljamo. Okolnosti mi nisu htjele dati psihologiju ili matematiku, i danas uz moje ime stoji titula učiteljica.
Lijep poziv, ogromna odgovornost, najdivnija bića na svijetu, stalni rast i razvoj, puno osmijeha, nježnosti, zagrljaja, suza, ljubavi. To bi bilo to ukratko. Barem svijetla strana. A lošija je svima jasna. Svi su uključeni i misle da znaju bolje od vas. Sam poziv je degradiran. Hvalimo se slobodnim sustavima obrazovanja, a naše ograde i šablone sve su čvršće i čvršće. Zaboravili smo da nam je na prvom mjestu od tih nježnih bića napraviti prave, ispravne i sposobne ljude i natrpali smo ih hrpom podataka koje im dodajemo kao na natječaju.
Ali ne želim razgovarati o tome. Samo sam se htjela osvrnuti na još jednu dobru stranu obrazovnog sustava, a to su praznici. Naravno, svakome tko ne radi u školi to zvuči kao godišnji odmor pao s neba i hrpa slobodnog vremena. U praksi nije baš tako, jer posla uvijek ima, kad netko hoće raditi. Ali, naravno, ima vremena za lutanje.

Raspust paket

Desetak dana odmora sasvim je dovoljno za malo dalju lokaciju. Kirgistan me već dugo zove svojim imenom i ljepotom pa sam ga odlučila malo istražiti.
Kirgistan ili Republika Kirgistan je država bez izlaza na more u srednjoj Aziji. Graniči se s Kazahstanom na sjeveru, Uzbekistanom na zapadu, Tadžikistanom na jugu i Kinom na istoku. Njen glavni i najveći grad je Bishkek.
Glavno obilježje Kirgistana, koje primjećuju svi ljubitelji prirode, su njegove rajske planine, ali ono što me najviše privlači je nomadski način života ljudi koji ondje žive. Kirgizi su bili nomadski narod sve do kraja dvadesetog stoljeća. Ipak, danas je Kirgistan jedna od rijetkih zemalja u kojoj određeni dio stanovništva još uvijek prakticira polunomadski način života. Tako ovdje možete saznati kako se prave tradicionalne nomadske bozui kuće, kakvog je okusa i kako se pravi kumis, kako su kirgiski nomadi živjeli nekada, a kako danas žive na ljetnim pašnjacima.

Nebeska prostranstva

U Kirgistanu se nalaze veličanstveni planinski lanci Tien Shan i Pamir-Alai, koji čine 90 posto teritorija ove prekrasne, netaknute i krševite zemlje u srcu središnje Azije. S 29 vrhova viših od 4.000 metara i 45 vrhova viših od 3.000 metara, njegov dramatični krajolik opravdava svoje obećanje kao Zemlja nebeskih planina. Kirgistan nudi više od 200 staza za strastvene planinare i jahače. Za penjače, zemlja se može pohvaliti nekim od najviših vrhova na svijetu – poznatim vrhovima Pobeda i Khan Tengri – oba se uzdižu više od 7.000 metara iznad tla. Više od 50 nacionalnih parkova i šumskih rezervata predstavljaju prirodu u bezbrojnim oblicima. Obilasci pješice, biciklom ili na konju mogu se lako organizirati. Zapravo, većina Kirgiza još uvijek koristi konje kao najučinkovitije prijevozno sredstvo za putovanja po planinama.
Naravno, gdje su takva planinska prostranstva, tu su i veličanstvena jezera. U planinskom lancu Tien Shan nalazi se preko 2.000 jezera. Vodiči obično izdvajaju jezero Son-Kul koje se nalazi na više od 3.000 metara nadmorske visine, zatim jezero Isik-Kul, drugo najdublje jezero na svijetu, koje je malo slano i nikada se ne smrzava, pa ima i naziv Vruće jezero. Ovaj planinski prsten štiti Issyk-Kul od prodora hladnog zraka sa sjevera i toplog zraka koji se diže s juga, pružajući putnicima ugodnu i udobnu mikroklimu koja nudi sve mogućnosti za odmor i opuštanje. Planinsko-morski povjetarac, niska vlaga, čist zrak, obilna sunčeva toplina, voda prožeta ljekovitim mineralima, topli izvori i tretmani blatom obnovit će zdravlje i raspoloženje svih posjetitelja. Ljubitelji sporta također mogu uživati u jedrenju jezerom.
Priču o mojoj novoj destinaciji sam tek zaukala i morat ću je nastaviti u idućem broju. 
Svima želim sretan Uskrs i ugodne blagdane, putovali ili ne.
Gorana Koporan

Najave

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

13. 09. - 32. Mikini dani u Beregu

H. R. | 13. rujna 2026.

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević organizira manifestaciju Mikini dani, festival tambure i folklora koji se ove godine održava 32. put. Manifestacija će se održati u nedjelju, 13. rujna, u Domu kulture u Beregu, s početkom u 20 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.