Uskrsna radionica, uskrsna izložba, predavanje o križevima krajputašima i neformalnom pokretu Bunjevački put križa, te križni put u tavankutskoj župnoj crkvi, događaji su koji su od ponedjeljka do petka, 27. i 31. ožujka, činili korizmeni program u Tavankutu održan u organizaciji HKPD-a Matija Gubec i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame.

Uskrsna izložba  

Tradicionalna uskrsna izložba otvorena je u petak, 31. ožujka, u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame, a na njoj su izloženi radovi članica slamarskog odjela Gupca (pisanice, čestitke i drugi uskrsni ukrasi), te dio radova nastalih na uskrsnoj radionici ukrašavanja pisanica slamom održanoj u ponedjeljak, 27. ožujka, u Galeriji.
Izložbu je otvorio prečasni dr. Ivica Ivanković Radak, među ostalim, sljedećim riječima:
»Pred nama su radovi od slame koji su vezani uz uskrsne običaje bunjevačkih Hrvata. Poruka je da ove običaje i tradiciju koje smo naslijedili od starih trebamo i dalje čuvati, te ih prenositi u budućnost. Svaka tradicija nadahnuta je porukom, a običaji za Uskrs vežu nas uz novi život kojega je Krist darovao svima nama svojom mukom, pobjedom, smrću na križu i svojim Uskrsnućem. Poštujući svoju prošlost i tradiciju, živjeći je u sadašnjosti nadahnuti porukom Kristova Uskrsnuća, zasigurno je pred nama i budućnost«.
Ovom su prigodom nastupili članovi tamburaškog odjela HKPD-a Matija Gubec koje je pripremio Marko Grmić, te dječji župni zbor Isusovi anđeli pod ravnanjem Elizabete Stojković. 
Otvorenju izložbe su, u okviru projekta »Kutjevački i tavankutski križevi krajputaši« prisustvovali učenici OŠ Zdenka Turkovića iz Kutjeva za koje je potom održano predavanje o neformalnom pokretu Bunjevački put križa te o križevima krajputašima u tavankutskom ataru.

Bunjevački put križa i križevi krajputaši

Predavanje na spomenute teme održala je predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić. Govoreći o desetogodišnjici od formiranja pokreta Bunjevački put križa, ona je podsjetila da je njegov inicijator Tomislav Žigmanov te kako je riječ o inicijativi laika-vjernika sa željom da nešto obnove, stvore, promišljaju i da se sjećaju na temu muke Isusa Krista. Pokret je formiran 2013. godine po ugledu na sličan pokret Pasionska baština koji se i danas odvija u Hrvatskoj. 
»Ciljevi pokreta Bunjevački put križa su: promišljanje tijekom korizme o muci, žrtvi Isusa Krista za nas, potom osvijestiti njezinu veličinu i važnost za nas vjernike, temu muke opredmetiti u djelima umjetnosti, ukazati na elemente materijalne kulturne baštine, što su ovdje križevi krajputaši. Kada govorimo o opredmećivanju teme muke, u okviru ovog pokreta, među prvima je nastao molitvenik/knjižica Bunjevački Put križa koji je na bunjevačkoj ikavici napisao Tomislav Žigmanov. Crteže tušem (postaje Puta križa) je izradio arhitekt, umjetnik Ante Rudinski, a umjetnički fotograf Augustin Juriga izradio je za tu priliku seriju od 16 fotografija krajputaša. Oživljen je i stari način pjevanja određenih korizmenih pjesama za što su zabilježeni notni zapisi. Ovaj je molitvenik 2013. nagradilo Društvo hrvatskih književnika. Također, među ostalim, Aleksandar Botić i prof. Darko Vuković iz Novog Sada oblikovali su umjetničke grafike na temelju fotografija križeva krajputaša. Sav novac zarađen od prodaje raznih djela umjetnosti iskorišten je za obnovu križeva krajputaša«, navela je Vuković Dulić. 
Među ostalim je rekla i da su križevi krajputaši u Subotici i okolici najviše raspostranjeni na prekretnici 19. i 20. stoljeća, te kako se ta praksa prakticira i danas. U ovom projektu obnovljeno je više od 30 križeva krajputaša u Subotici i okolici, a najviše u Tavankutu na teritoriju župe Presvetog Srca Isusovog. 
O zajedničkom projektu Kutjevčana i Tavankućana, vjeroučitelj i ravnatelj kutjevačke osnovne škole Milorad Bandalo je rekao:
»Naši učenici od 5. do 8. razreda borave u Tavankutu kroz jedan projekt koji povezuje kutjevačke i tavankutske križeve krajputaše. Naime, prije godinu dana je u školskim novinama objavljen članak o izložbi tavankutskih križeva krajputaša, a paralelno je objavljen jedan natječaj hrvatskog Ministarstva odgoja i obrazovanja za međunarodnu suradnju osnovnih škola. Prijavio sam projekt, stupio u kontakt s našim domaćinima i danas smo tu. Mi smo napravili u Kutjevu jednu monografiju s kutjevačkim križevima krajputašima, ima ih oko 50«.
Također je naveo da nema neke velike razlike između kutjevačkih i tavankutskih križeva krajputaša, osim što su u tavankutskom ataru ti križevi obnovljeni, a neki od njihovih u Slavoniji vape za obnovom.
Na pitanje koliko su kutjevački osnovnoškolci upoznati s važnošću križeva krajputaša, Bandalo je odgovorio: 
»Njima je to poznato i zanimljivo jer u Slavoniji postoji veliki broj ovih križeva, nema sela gdje nema dva-tri križa. Jedan dio učenika je, pripremajući se za ovaj projekt, imao zadatak svatko u svom selu istražiti o tim križevima i fotografirati ih. Drugi dio učenika nije sudjelovao u projektu, ali je sudjelovao u županijskim natjecanjima u Hrvatskoj pa je njima nagrada dolazak ovdje u Tavankut«.
Otvorenju izložbe, odnosno predavanju, među ostalim su prisustvovali počasni predsjednik HKPD-a Matija Gubec Branko Horvat, idejni pokretač neformalnog pokreta Bunjevački put križa Tomislav Žigmanov te predsjednica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Karolina Bašić.

Križni put u župnoj crkvi

U okviru projekta »Kutjevački i tavankutski križevi krajputaši, simboli vjere i povijesti«, u subotu, 1. travnja, uoči Cvitne nedilje, HKPD Matija Gubec i Rimokatolička župa Presvetog Srca Isusovog planirali su održati križni put biciklima po tavankutskom ataru zajedno s gostima iz kutjevačke OŠ Zdenka Turkovića, no budući da vremenski uvjeti nisu bili povoljni, križni put je održan u župnoj crkvi. 
Učenici su bili dio misnog slavlja koje je predvodio mjesni župnik Marijan Vukov, nakon kojeg je uslijedio križni put, a potom kratko predavanje o župi i vikarijama u Gornjem Tavankutu i Mirgešu.
Djeca su se kasnije zaputila do prvog najbližeg križa krajputaša – Berecovog križa na Tavankutskom putu, gdje su se kratko pomolili, a domaćica Antonija Rudić ih je upoznala sa spojem tradicije i vjere koju križevi krajputaši imaju u ovim krajevima.
I. Petrekanić Sič