U srijedu, 15. ožujka, navršilo se pedeset godina od smrti poznatog subotičkog dramskog pisca iz redova hrvatske zajednice Matije Poljakovića (1909. – 1973.). Tim povodom, a u sklopu projekta »Godine novog preporoda« hrvatske institucije u Srbiji, predvođene Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, žele podsjetiti na djelo ovog velikana. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je njegove knjige i postavio ih na svoje mrežne stranice www.zkvh.org.rs, u rubrici Digitalizirana baština/ Knjige te se mogu slobodno koristiti. 
U povodu ove obljetnice, ZKVH su u srijedu, 15. ožujka, posjetile unuke Matije Poljakovića: Gordana Poljaković Dafna i Nina Milosavljević. One su ovom prigodom pozdravile projekt digitalizacije knjiga njihova djeda Matije te ZKVH-u darovale dio njegove ostavštine (knjige i rukopisi). Ovom sastanku nazočili su i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća i NIU Hrvatska riječ. 
V. d. ravnateljice ZKVH-a Katarina Čeliković ukazala je na važnost Poljakovićeva djela.
»Matija Poljaković je bio najpoznatiji kazališni pisac iz hrvatske zajednice ovdje u Subotici, ali i šire. On već pedeset godina nije živ, a njegove drame, kojih je četrdesetak, sve je manje poznato, posljednjih 10-15 godina se ništa od njih ne izvodi na sceni. Napoznatiji je kao komediograf, njegovi pučki komadi bili su jako popularni kod publike, na predstave su dolazili kako ljudi iz grada tako i iz okolnih sela. No, imao je i drugu stranu, komade veće umjetničke vrijednosti u kojima je bilo socijalne kritike i satire. Vrijeme je da ga ponovno vratimo u kulturni život, digitalizirali smo njegova djela, preuzeli dio njegove zaostavštine. Djelo Matije Poljakovića kao velikana kulture bit će jednom od tema znanstveno-stručnog skupa u okviru ovogodišnjih Dana hrvatske knjige i riječi – Dana Balinta Vujkova. Njegovo djelo i ova obljetnica svakako mogu biti i jedan od povoda za osnutak Drame na hrvatskom jeziku pri Narodnom kazalištu u Subotici, na koju se već duže vrijeme čeka«, kaže Katarina Čeliković.  
Gordana Poljaković u izjavi za naš tjednik kaže kako se »dida« Matije sjeća kao veoma brižnog i posvećenog djeda. 
»Za nas je značajno da se podsjeća na njega jer je on kao dramski pisac značajan za Suboticu. Njegovi pogledi na naše društvo su i danas aktualni. Smatram da bi njegov rad trebalo oživjeti i ponovnim postavljanjem njegovih djela na kazališnu pozornicu«, kaže Gordana Poljaković.
Kada je u pitanju digitalizirana građa, na mrežnim stranicama Zavoda mogu se pronaći sljedeći naslovi: Kao suncokreti (Zagreb, 1952.); Niko i ništa, Vašange i Č’a Bonina razgala (Subotica, 1953.); Par žutih cipela (Subotica, 1961.), Komedije (Subotica, 1961.), Ta naša djeca (Subotica, 1962.), Četiri komedije (Subotica, 1963.), Kad Bog đavlu kumuje i druge komedije (Subotica, 1964.), Par žutih cipela i druge komedije (Zagreb, 1973.), Izabrane drame (Subotica, 2008.), Izabrane drame II. (Subotica, 2010.), Izabrane drame III. (Subotica, 2011.). 
Projekt digitalizacije odvija se uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. 
D. B. P.