4. ožujka 1922. – Neven piše da se na drugi dan poklada, 27. veljače, u Somboru u hotelu Sloboda održalo Veliko bunjevačko prelo. Okupilo se oko 3.500 ljudi, među inim: narodni zastupnici Ivan Evetović, Vranje Sudarević sa suprugom i Stipan Vojnić Tunić, zatim Matija Išpanović, Josip Vuković Đido, Toma Matković, Marko Šokčić te veliki broj subotičke hrvatske omladine. Došao je veliki broj Lemešana sa župnikom Boltom Agatićem. Zastupljena su bila i Čonoplja, Bereg i ostala sela u okolici. Pajo Vujević otvorio je zabavu prigodnim govorom o povijesnom razvoju i značenju prela za bačke Hrvate. Zbor omladinaca je otpjevao Kolo igra, tamburica svira.... Mariška, Estera i Jelica Džinić te Antonija Firanj odigrale su slavenski ples. Mariška Džinić i Stipan Lovasi su uz pratnju tamburice izveli lirski duet. Ana Palić, Roza Jozić, Roza Hodoši, Katica Firanj, Mariška Cifra, Katica Pančić, Bara Goretić i Mariška Kalmar su izvele mornarski ples. Stipan Lovasi je uz pratnju tamburice otpjevao solo Jorgovane, jorgovane od Miroljuba Evetovića (uglazbio F. Vilhar). Zbor kazališnih diletanata (Ivan Patarica, Stana Mila, Mariška Parčetić, Bela Blesić, Sima Kalmar, Stipan Lovasi, Antun Kalmar i Julije Gromilović) odigrali su šaljivi igrokaz u jednom činu Pero tamburica od Tomerlina. Nakon održanog programa, uslijedila je zabava do zore.
5. ožujka 1937. – Subotičke novine pišu da su somborski Hrvati kupili kuću za Hrvatski dom. Za kupnju doma nedostajala je izvjesna svota novca, ali je nekoliko hrvatskih rodoljuba svojim prilozima riješilo taj problem. Kuća se nalazi u središtu grada. Isplaćena je prodavaču u gotovom novcu i gruntovno je prevedena u vlasništvo Hrvatskog doma.
6. ožujka 1970. – Subotičke novine pišu da je 27. veljače u prostorijama Gradske knjižnice Subotica dvadesetak subotičkih pisaca formiralo literarnu sekciju Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Bunjevačko kolo.
7. ožujka 1940. – Jutarnji list piše da je 5. ožujka u Subotičkoj matici održana plenarna sjednica priređivačkog odbora za narodni sabor i velike manifestacijske skupštine Hrvata u Vojvodini planirane za 9. i 10. ožujka. Očekuje se oko 60.000 ljudi.
8. ožujka 1941. – Hrvatski dnevnik piše da je 7. ožujka u Suboticu doputovao intendant Hrvatskog narodnog kazališta (Zagreb) Freudenreich. Posjetio je općinskog komesara Ladislava Lipozenčića da mu se zahvali u ime uprave kazališta na ustupljenoj zgradi Gradskog kazališta. Izrazio je svoje zadovoljstvo postignutim uspjehom u Subotici: »Mi smo već unaprijed znali, da je uspjeh u Subotici osiguran, jer smo došli u Suboticu kao brat bratu«.
9. ožujka 1941. – Hrvatski dnevnik piše da za gostovanje Hrvatskog narodnog kazališta (Zagreb) u Somboru vlada »toliko zanimanje, kakvo se ne pamti za gostovanje ni jedne trupe posljednjih godina«. Drama HNK-a stiže u Sombor 9. ožujka na trodnevno gostovanje. Prvoga dana daje se Gospodsko dijete od Kalmana Mesarića, drugoga dana Sveti plamen, a trećega Jesenja suton i Georges Dandin od Molièrea. Sve su ulaznice rasprodane.
10. ožujka 1927. – Neven piše da se »hrvatstvo Bunjevaca i Šokaca ne može pobijati s gledišta narodnog jedinstva (Srba, Hrvata i Slovenaca)«. Kritizira srpske radikale »jer oni od već postojeća tri ‘separatizma’ srpskog, hrvatskog i slovenačkog stvaraju još i četvrti separatizam – bunjevački, jer sve njihovo djelovanje medju Bunjevcima i ide za tim, da Bunjevci ostanu – Bunjevci i Šokci«.
