Osim Kaznenim zakonikom i Zakonikom o kaznenom postupku, kaznenopravna zaštita novinara definirana je i drugim mehanizmima koji su uspostavljeni prije svega kao rezultat rada Stalne radne grupe za sigurnost novinara, koja je osnovana krajem 2016. godine. Mehanizmi zaštite medijskih radnika bili su u fokusu radionice »Prepoznavanje diskriminacije, ostvarivanje zakonskih prava, senzibilizacija u multikulturalnom kontekstu« koju je Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) organiziralo u Subotici.
Cilj radionice je bio da se na jednom mjestu okupe lokalni novinari, ali i predstavnici lokalne samouprave, pravosuđa i policije, te da se na taj način omogući njihova bolja međusektorska suradnja. 

Posebna zaštita

Kako je na radionici ukazao zamjenik javnog tužitelja u Osnovnom javnom tužiteljstvu u Subotici Damir Dolmagić, prijetnje usmjerene na život i tijelo predstavljaju najčešći vid ugrožavanja sigurnosti novinara u Srbiji. Drugo kazneno djelo koje se potencijalno može dogoditi na štetu novinara je proganjanje koje mora imati određeni kontinuitet, a česte su i privatne tužbe vezane za uvrede ili iznošenje u javnost povjerljivih osobnih informacija.
Dolmagić ističe i kako se novinarima i drugim medijskim radnicima garantira posebna zaštita, koja podrazumijeva pravo na olakšano prijavljivanje kaznenih djela i žurno postupanje policije i tužiteljstva kada su u pitanju kaznena djela izvršena na štetu tih osoba. Također, uvedene su i kontakt točke za zaštitu novinara, a u pitanju su osobe iz novinarskih udruženja, tužiteljstva i policije.
»Prema obveznom uputstvu republičkog tužitelja, kontakt točke obavezne su u roku od 24 sata od informacije da se dogodilo kazneno djelo na štetu novinara formirati predmet i dodijeliti ga u rad konkretnom zamjeniku tužitelja, a on je dužan u roku od 48 sati pozvati oštećenog novinara i obaviti obavijesni razgovor. Dalje se postupa kao i u drugim kaznenim djelima«, rekao je Dolmagić.

Kontakt točke

Na radionici je ocijenjeno kako veliki broj novinara u Srbiji i ne zna da postoji Stalna radna grupa za sigurnost, kao ni mehanizmi za efikasniju prijavu prijetnji. Direktor za pravne poslove NDNV-a i odvjetnik Veljko Milić pozvao je novinare u Srbiji da koriste mehanizme koje je ustanovila Stalna radna grupa za sigurnost novinara i da prijavljuju prijetnje koje dobivaju.
»Svako novinarsko ili medijsko udruženje koje je član Stalne radne grupe ima svoju kontakt točku koja je novinarima, koji su članovi tog udruženja, dostupna 24 sata. Pošlo se od pretpostavke da novinari imaju najviše povjerenja u ljude koji su u tim udruženjima i zbog toga su te kontakt točke iz udruženja. Sve policijske uprave u Srbiji, kao i sva tužiteljstva imaju određene kontakt točke koje su dužne postupati u predmetima kada postoji osnovna sumnja da je izvršeno kazneno djelo na štetu novinara. Onog momenta kada novinar pozove kontakt točku u udruženju i prijavi da se desio neki događaj koji može predstavljati kazneno djelo, kontakt točka iz udruženja također ima dostupna 24 sata ostale kontakt tačke u policiji i tužiteljstvu, poziva ih i prijavljuje kazneno djelo«, kazao je Milić.
Programski direktor NDNV-a i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Dinko Gruhonjić pozvao je novinare da obvezno prijavljuju prijetnje kojima su izloženi i da ne šute o njima, jer je »javnost jedini naš saveznik i jedina naša potencijalna zaštita«. Po njegovim riječima, novinari u manjim lokalnim sredinama znatno su više ugroženi nego novinari u Beogradu ili Novom Sadu, koji su »ipak pod svjetlima reflektora«.

Umrežavanje i solidarnost

I šefica Odsjeka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, a ujedno i koautorica publikacije »Lokalni novinari diskriminirani, medijski natječaji u službi propagande« prof. Smiljana Milinkov ukazala je kako su pritisci na novinare izraženiji na lokalu.
»Na lokalu su izraženiji pritisci na novinare i novinarke jer se radi o manjim sredinama, gdje se ljudi mnogo bolje poznaju, pa je lakše i zatvarati se u grupe u smislu nedavanja izjava ili informacija, a s druge strane, pritiscima se povinuje i šira zajednica u smislu da se novinari ignoriraju, bojkotiraju ne samo kad je riječ o institucijama nego i običnim građanima koji ne žele iznijeti svoje mišljenje. A funkcija medija upravo je da se bave problemima građana«, rekla je Milinkov.
Govoreći o jačanju otpornosti na ove izazove, ukazala je na neophodno povezivanje unutar same novinarske zajednice, »da se ojača umrežavanje i solidarnost – da novinari budu jedni uz druge, a ne da se ignoriraju novinari i novinarke koji profesionalno rade svoj posao«.
»Nijedna se osoba ne može sama nositi s problemom, niti se novinarska zajednica može sama boriti s problemima bilo da se radi o nasilju ili ignoriranju. Isto tako, ništa se ne može procesuirati bez sudjelovanja institucija, niti biti sankcionirano«, rekla je Milinkov.

76 predmeta lane

U Izvješću o radu Stalne radne grupe za sigurnost novinara za 2022. godinu zaključuje se kako je, iako se podaci o napadima na novinare i druge medijske profesionalce koje vode Republičko javno tužiteljstvo i novinarska udruženja razlikuju, prije svega zbog različite metodologije, broj napada na novinare i dalje zabrinjavajući. Kako se u izvješću navodi, tijekom 2022. godine zabilježeni su veoma ozbiljni slučajevi napada na medije i novinare, na koje je Stalna radna grupa reagirala adekvatno i sukladno Pravilniku o radu ovog tijela. Prema službenoj bazi podataka Republičkog javnog tužilaštva u periodu od 1. siječnja do 31. studenoga 2022. godine, formirano je 76 predmeta u vezi s kaznenim djelima počinjenim na štetu novinara. Prvostupanjska ili konačna odluka donijeta je u 25 predmeta, što predstavlja 32,89% od ukupnog broja. U usporedbi s 87 formiranih kaznenih predmeta u 2021. godini može se reći da je registriran manji pad broja napada.
Među ostalim, u izvješću se navodi kako ohrabruje činjenica da su u posljednje dvije godine za neke veoma ozbiljne slučajeve izrečene kazne zatvora, neke efektivne, a u nekim slučajevima kućni zatvor. Također, hitna reakcija tužiteljstva i policije u prvim inicijalnim fazama postupka uočena je u velikom broju slučajeva, međutim, problem predstavljaju kasnije faze postupka koje, po mišljenju novinarskih i medijskih udruženja, i dalje dugo traju. Kada se gledaju zbirni podaci od početka 2016. godine i dalje je veliki broj neriješenih slučajeva, a posebno zabrinjava veliki broj slučajeva koji se nalaze u evidenciji nepoznatih počinitelja.  
Veliki broj prijetnji i napada se, kako se navodi, još uvijek ne prijavljuju policiji i tužiteljstvu što govori da i dalje postoji nepovjerenje novinara u institucije. Stoga je, dodaje se, neophodno raditi na podizanju povjerenja i poboljšanju odnosa između medijske zajednice i države.
Radionica »Prepoznavanje diskriminacije, ostvarivanje zakonskih prava, senzibilizacija u multikulturalnom kontekstu« dio je projekta »Mreža otpornosti za zaštitu novinara od diskriminacije i unaprkeđenje međusektorskog povjerenja u multietničkim zajednicama u Srbiji«, koji podržava Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u Beogradu, u okviru projekta MATRA.
D. B. P.