25. veljače 1941. – Hrvatski dnevnik piše da je 23. veljače HKD Miroljub u Somboru održao peto po redu svoje veliko hrvatsko prelo. Okupilo se blizu dvije tisuće ljudi ne samo iz Sombora nego i ostalih mjesta Bačke i Baranje, među inim: izaslanik Vladka Mačeka, potpredsjednika vlade Jugoslavije i narodni zastupnik iz Osijeka Stjepan Hefer, somborski župnik Antun Skenderović, prvaci HSS-a za Bačku i Baranju (senator Josip Vuković Đido, njegov zamjenik Jerko Zlatarić, te Grga Vuković), Vinko Žganec (skladatelj), Mato Škrabalo (Hrvatski radiša), Ladislav Vlašić (liječnik), Fabijan Hajduković (dobrotvor), Sep Febel (Njemački prosvjetni savez), predstavnici seljačkog pjevačkog društva Šokac iz Monoštora i drugi.
26. veljače 1937. – Subotičke novine donose detalje s Hrvatskog bunjevačkog prela u Somboru. U svečano okićenoj sali okupilo se do 1.800 osoba iz Sombora, oko 500 sa strane, od čega najviše iz Subotice (do 250 osoba), zatim iz Lemeša, Sonte i B. Monoštora (po 70 osoba), a ostalo iz Bajmaka, Čonoplje, Berega, Baranje, Bača i Vajske. Govore su održali Antun Matarić, Joso Dorotić i Marija Vuković. Omladina je održala igrokaz liječnika Ladislava Vlašića u 1 činu Majka napisan prigodom 250. godišnjice dolaska Hrvata u Bačku. Uloge i glumci: Majka Hrvatska (Marija Bukta), Vila Hercegovka (Marija Mihalović), Vila Bunjevka (Marija Bogdan) i Vila Šokica (Zora Babić). Pjevačka sekcija Miroljuba je otpjevala Molitvu Bunjevaca (tekst Matije Evetovića, glazba V. Žganeca) i U našem selu (šokačka narodna pjesma koju je uglazbio Rudolf Matz). Grga Žuljević krasnoslovio je pjesmu Za ljepšu budućnost od Alekse Kokića. Diletantska sekcija (Lajčo Zemlja, Marija Mihalović, Marta Bešlin, Marija Vodeničar, Roza Bogdan, Gustav Bogdan, Antun Hajnal i Josefina Dorotić) je izvela šaljivu igru Bunjevac u Zagrebu. Zabava je trajala do 6 sati ujutro.
27. veljače 1941. – Hrvatski dnevnik piše da je Dunavsko banovinsko kazalište (Novi Sad) izrazilo subotičkoj gradskoj upravi svoje negodovanje zbog dodjeljivanja prostorija Gradskog kazališta za gostovanje Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba za 1. ožujka.
28. veljače 2003. – Hrvatska riječ donosi izjavu pjevača Zvonka Bogdana, koji objašnjava kako je nastala pjesma U tom Somboru. Napisao ju je Blaško Marković, zidarski radnik, još prije Prvog svjetskog rata. Uglazbio ju je Zvonkov djed Franjo Bogdan skupa sa svojim velikim tamburaškim orkestrom, čiji član je bio i Zvonkov otac Stipan, prvo član Bunjevačkog kola, a zatim HKD-a Miroljub.
1. ožujka 1924. – Hrvatske novine pišu da Bunjevačko kolo u Somboru na drugi dan poklada, tj. 3. ožujka priređuje Veliko prelo.
2. ožujka 1927. – Dom piše da je na redovitoj skupštini organizacije Hrvatske seljačke stranke u Hrtkovcima izabran novi odbor: predsjednik Stjepan Brajčić (ljekarnik), potpredsjednik Ivan Tkalac, tajnik Mato Jakovljević, blagajnik Josip Kupek, odbornici: Mato Tonković, Marko Dijanić, Marko Cakić, Nikola Tkalac mlađi, Antal Šamu, Andrija Volar, Urban Pači, Mihalj Šticl, Mato Leopold, Josip Paki, Antun Kučinić i Nikola Glušac.
3. ožujka 1939. – Obzor piše da se HKD Miroljub priprema za doček HPD-a Bosiljak iz Čučerja. Članovi Bosiljka polaze 8. ožujka na turneju. Gostuju u Bosanskom Brodu, Vinkovcima, Vukovaru, Srijemskoj Mitrovici, Rumi, Petrovaradinu, Osijeku, Somboru, Subotici i na povratku u Đakovu. Prikazuju poznatu Čučersku svadbu i druge narodne običaje svog kraja. Društvo predvodi narodni zastupnik Franjo Malčić.
