18. veljače 1938. – Subotičke novine pišu da je Hrvatski dom (Sombor) 13. veljače priredio svečanu večeru. Član pjevačkog zbora HKD-a Miroljub Stipan Bogdan (otac poznatog pjevača Zvonka Bogdana) predao je predsjedniku Miroljuba pokal na čuvanje. Ovaj je pokal pjevačka sekcija Miroljuba dobila kao prvu nagradu na natjecanju, koje je upriličeno prigodom 50. godišnjice Mađarskog pjevačkog zanatlijskog društva. Mješoviti pjevački zbor Miroljuba otpjevao je tri pjesme. Nakon toga je slijedila večera, na kojoj je sudjelovalo do sto osoba. Prigodne govore održali su Grga Pekanović (kolar) i Antun Benja (sarač). Igranka i pjesma su trajali do tri sata u jutro. Prisustvovala su i trojica izaslanika Mađarskog zanatlijskog pjevačkog društva u Somboru.
19. veljače 1937. – Subotičke novine donose govor Marije Vuković, predsjednice ženske bunjevačke hrvatske omladine HKD-a Miroljub održan na Prvom hrvatskom bunjevačkom prelu u Somboru: »Ovaj veliki skup, kakvog je samo kadra okupiti hrvatska misao ovdje u našem lijepom gradu Somboru, neka dobro otvori oči svima i svakome, da spozna jedinu istinu, a ta je da smo mi Bunjevci Hrvati bili, jesmo i ostaćemo, dok je zadnjega daha u nama. Ono nekoliko, koji nisu snama, u ovom našem narodnom preporodu ništa ne znače. Par lasta ne čini proljeće, nego jato. A mi smo to jato i to veliko i silno jato. Kako mi baš pretstavljamo nacijonalno svijesne Bunjevce i Bunjevke ovdje u Somboru, a ogromna je većina naroda uz nas, vara se svatko tko misli, da ima i može biti još kakovih Bunjevaca, koji su mimo, a osobito protiv nas. Pogotovo će to vrijeme pokazati i dokazati«.
20. veljače 1931. – Obzor piše da je održana druga sjednica između predstavnika beogradske i pančevačke općine, na kojoj je nastavljena rasprava o načinu administrativnog ujedinjenja spomenutih triju općina u budući – veliki Beograd.
21. veljače 1958. – Somborske novine donose članak o radu HKD-a Miroljub za vrijeme Drugog svjetskog rata. Društvo je 1943. raspušteno, jer je njegovo članstvo odbilo ponuđenu suradnju s vlastima. Unatoč tome, rukovodstvo društva je »ilegalno« održavalo sastanke. Štoviše, nekoliko tjedana pred oslobođenje Sombora 21. listopada 1944. stupilo je u suradnju s Narodnooslobodilačkim pokretom.
22. veljače 1928. – Dom piše da je Mjesna organizacija Hrvatske seljačke stranke u Novom Slankamenu održala svoj godišnji sastanak 21. siječnja u gostioni Mirka Kumpfa. Na sastanku je bilo oko 250 pristaša, te bivši narodni zastupnik Đuro Rajković. Sastanak je otvorio predsjednik organizacije Ivan Smolčić. Nakon njega, Rajković je govorio sat vremena o radu HSS-a od 1918. do 1928. Tom prigodom izabrana je nova uprava: predsjednik Blaž Krčelić, potpredsjednik Mato Jurčić, tajnik Petar Bonos, blagajnik Nikola Sajfert te odbornici Andrija Figola Jozin, Antun Racek, Toma Valović, Petar Alekšić, Andrija Podolski, Andrija Alekšić, Miša Sokora, Miša Suknović, Ivan Tomić, Šima Alekšić, Antun Albot, Johann Harmut, Andrija Umrlić, Antun Heriborn, Marko Majer, Mato Rukavina ml., Ivan Tonković, Grga Vidalina, Petar Sloboda, Antun Sokora, Luka Čiž, Petar Jurković, Miša Aleksić, Miša Vidalina, Miša Bešenski i Pero Piha.
23. veljače 1941. – Hrvatski dnevnik piše da HKD Miroljub priređuje 23. veljače svoje Veliko prelo u prostorijama hotela Sloboda.
24. veljače 1923. – Srbija (Sr. Mitrovica) piše da je somborski Okružni sud potvrdio listu Bunjevačko-šokačke stranke za somborski izborni okrug, čiji je nositelj Ivan Evetović.
