Crkva

Jasan znak pripadnosti Kristu

Na Kontinentalnoj sinodskoj skupštini u Pragu, koja je održana od 5. do 9. veljače, sudjelovalo je dvjestotinjak sudionika: 156 delegata iz 39 europskih biskupskih konferencija, te 44 delegata koji su došli na poziv Vijeća biskupskih konferencija Europe. Njima se pridružilo 270 delegata koji su zborovanje pratili online, prenosi IKA. 
»Imali smo četiri dana tijekom kojih smo mi biskupi zajedno s predstavnicima svih europskih biskupskih konferencija razgovarali o dokumentu koji nam je predstavilo Tajništvo Biskupske sinode, a naziva se    frascati dokument. Bilo je interesantno biti s oko 200 ljudi u jednoj dvorani gdje je svatko mogao reći slobodno ono što ga boli ili što ga raduje. Vidjeli smo ogromno bogatstvo naše Katoličke crkve, a isto tako i raznolikost, ponekad i napetosti. Ali, bilo je jako dobro da smo svi ostali za stolom te sudjelovali u molitvi i na slavlju svete mise. I svi smo zajednički tražili neke odgovore. Od petka, 10. veljače, započeli smo s drugim dijelom ovog sastanka u Pragu na kojem sudjeluju samo predsjednici i delegati europskih biskupskih konferencija i razgovaraju o istim temama, ali sada više iz kuta odgovornosti nas kao biskupa za razvoj sinodalne misli i svih onih tema koje nam je papa Franjo dao kao zadaću. To ćemo poslati u Rim. Tajništvo Biskupske sinode će pripremiti konačni dokument za rad koji ćemo dobiti krajem lipnja 2023. godine. Delegati, koji će sudjelovati na Biskupskoj sinodi u listopadu 2023. i 2024. godine, spremat će se na temelju tog dokumenta«, kazao je nadbiskup Beogradske nadbiskupije mons. Ladislav Német.
U završnoj noti biskupi ističu kako »međusobno slušanje, plodan dijalog, pričanje o tome kako su naše crkvene zajednice doživjele prvu fazu sinodskog procesa i pripremile se za ovaj kontinentalni susret« predstavljaju »jasan znak jedinstvene pripadnosti Kristu«.
S obzirom na krizu zlostavljanja u Katoličkoj crkvi u mnogim zapadnoeuropskim zemljama, biskupi iz istočne Europe žele pokazati solidarnost i priznati svoju krivnju. Nakon prve polovice europske etape svjetske Sinode u Pragu, 7. veljače navečer, dopredsjednik CCEE-a (Vijeća europske biskupske konferencije) beogradski nadbiskup Ladislav Német predložio je svima prisutnima zajednički tekst na tu temu, izvještava Vatican News.
U zajedničkom tekstu bi istočnoeuropski biskupi, zajedno sa zapadnoeuropskim, trebali zamoliti žrtve za oprost i obvezati se na politiku nulte tolerancije glede zlostavljanja i zataškavanja. 
Tijekom boravka u Pragu biskupi su donijeli i zaključnu notu, koju donosimo u cijelosti: 
»Zahvaljujemo Gospodinu na iskustvu sinodalnosti koje nas je sve – biskupe, svećenike, posvećene osobe i laike – prvi put okupilo jedne uz druge na kontinentalnoj razini. Raduje nas što smo ovih dana u Pragu uvidjeli da su trenuci molitve proživljeni zajedno, a još više radovi na skupštini bili duboko duhovno i istinski sinodsko iskustvo. Međusobno slušanje, plodan dijalog, pričanje o tome kako su naše crkvene zajednice doživjele prvu fazu sinodskog procesa i pripremale se za ovaj kontinentalni susret jasan su znak jedinstvene pripadnosti Kristu. Nacionalna izvješća, rad u grupama i mnogi interventi koje smo čuli slili su se u završni dokument predstavljen na Skupštini koji će predstavljati doprinos crkava u Europi izradi Instrumentuma laboris Sinode. Zahvaljujemo svima koji su dijelili s drugima svoja iskustva iskreno i s poštovanjem prema različitim senzibilitetima. Zahvaljujemo isto tako Uredničkom odboru za veliki posao obavljen u izradi tog dokumenta. Kao plod ovog sinodskog iskustva mi biskupi preuzimamo na sebe obvezu i dalje živjeti i promicati sinodski proces u strukturama i životu naših biskupija. Ovo iskustvo revne brige za čitavu Crkvu u Europi ohrabrilo nas je u našem zalaganju da vjerno živimo svoje sveopće poslanje. Obvezujemo se da ćemo podržati upute Svetoga Oca, Petrova nasljednika, da postanemo sinodska Crkva jačana iskustvom zajedništva, sudioništva i poslanja u Kristu. Želimo zajedno, kao sveti Božji ljudi, vjernici laici i pastiri, putovati kao hodočasnici putovima Europe i naviještati radost evanđelja koje izvire iz susreta s Kristom i želimo to činiti zajedno s našom braćom i sestrama iz drugih kršćanskih konfesija. Zalagat ćemo se za to da raširimo naše šatore kako bi naše crkvene zajednice još više postale mjesta gdje se svatko osjeća prihvaćenim«.

Najave

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

13. 09. - 32. Mikini dani u Beregu

H. R. | 13. rujna 2026.

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević organizira manifestaciju Mikini dani, festival tambure i folklora koji se ove godine održava 32. put. Manifestacija će se održati u nedjelju, 13. rujna, u Domu kulture u Beregu, s početkom u 20 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.