Otkada postoje ljudske zajednice, postoji i maskiranje npr. šamana, plemenskog vrača ali i dijela prvobitne zajednice, naročito onih koji su hranu pribavljali lovom na krupnije životinje. Primjera radi, na prastarom pećinskom crtežu čovjek, vjerojatno plemenski vrač, obučen je kao jelen: na glavu je stavio rogove, a na ramena jelensku kožu i »kao« pleše. Stručnjaci to dvojako tumače: neki misle zato jer traži oprost od duha ubijenog jelena što su ga ubili, drugi pak misle da traži pomoć od duhova, da im pomognu u lovu na jelene. Nevjerojatno su dobri crteži životinja na tim crtežima starim i dvadeset tisuća godina, recimo u pećini Altamira blizu španjolskog grada Santandera. Maske su korištene i u antičkim grčkim i rimskim kazalištima da izraze tugu, radost, ozbiljnost. Naravno, sve to na neki način uvećano i naglašeno jer gledatelji koji su sjedili dalje nikako ne bi mogli vidjeti mimiku glumaca (glumica tada nije bilo). Strašne maske se nose, prilikom maskarade kada se »tjera zima«, a lijepe maske kada se dočekuje proljeće. Tako je to od pamtivijeka pa do današnjih dana.

Karnevali

Karneval je arhaično narodno veselje povodom ispraćaja zime i pozdravljanja proljeća. Ovu svetkovinu je prihvatila i Crkva. Kod našeg naroda zovu se i »vašange« (iskrivljeno od mađarske riječi farsang). On tradicionalno traje od Tri kralja do Debelog četvrtka, koji ove godine pada 16. veljače. Poslije počinje veliki uskrsni post. Svi ovi datumi su »pokretni«, jer sve se ravna prema Uskrsu. Ime karneval potječe od riječi carne (meso) i levare ili vale (ostaviti, ostaviti meso – postiti). Najčuveniji karnevali su karneval u Riu (uspostavili su ga portugalski kolonizatori), zatim u Europi Venecijanski karneval, u Sjevernoj Americi karneval u New Orleansu. U našoj blizini »buše« (busójárás) u Mađarskoj, u gradu Mohaču. Ove godine »ispraćaj zime, pozdrav proljeću« ili »sprovod zime, očekivanje proljeća« počinje 16. veljače i trajat će do 21. ovog mjeseca. Kod nas u Subotici 2. veljače bio je prikaz maski iz Mohača koje se uglavnom izrađuju od mekog drva. Ovaj, originalno šokački, običaj danas je postao »hungaricum«, znači nešto vrijedno i za cijelu Mađarsku (poput rakije od marelice ili PIK salame) i kao takav posebno se čuva i njeguje. Ovako, gledano iz sobe, vani sija sunce ali prilično zubato, iako je 16. blizu, zima se još ne da, zato je trebamo »tjerati«!

Maskiranje u vojne svrhe

Ne maskiraju se samo lovci, maskiraju se i vojnici. Postoji posebna tzv. maskirna uniforma ili odora, koju obično nose izviđačke i padobranske jedinice. Ona je zapravo šarena kao kora od drveća u šumi tako da se onaj koji je nosi »uklapa u prirodni okoliš«. No, uniforme su se i drugačije koristile, kao ratno lukavstvo. Drugi Svjetski rat je započeo tako što je njemački Wermacht napao Poljsku. Formalni povod je bio to što su prvo Poljaci napali jednu njemačku radijsku postaju u gradiću Gleivic (danas Gliwice u Poljskoj). Istina je bila da su radijsku postaju napali sami Nijemci (većinom zatvorenici) obučeni u poljske odore. Ova akcija je bila mačiji kašalj u odnosu na onu koju je izvela izraelska armija u ratu s Egiptom i Sirijom 1974. u listopadu. Naime, američki špijunski sateliti su primijetili jednu brešu (otvor: trupe i baterije nisu bile strogo jedna uz druge) u liniji egipatske zračne obrane. Obrana je bila jaka s raketama dobijenim od SSSR-a i nanijela je mnogo štete izraelskom zrakoplovstvu. Malobrojni izraelski vojnici obučeni u egipatske odore koji su odlično govorili arapski, s nekoliko zarobljenih egipatskih tenkova kroz ovu brešu su prošli i došli su iza leđa baterijama s ruskim raketama i uništili su ih, tako da su izraelski lovci F16 nesmetano mogli bombardirati sam Egipat, a izrelski tenkovi (američke proizvodnje) su zauzeli cijeli Sinajski poluotok sve do Sueskog kanala i Egipat je brzo zatražio prekid vatre. Kasnije u pregovorima Izrael je to vratio Egiptu, koji je zauzvrat priznao državu Izrael i od tada žive u miru. 
Kad smo kod tenkova, sjetio sam se jednog dobrog starog vica, koji može postati aktualan: »Dugo očekivani i obećani američki paton tenkovi su se pojavili u Budimpešti koju su okupirali Sovjeti. Kada je vidio tenkove, jedan Mađar istrči iz podruma i počinje oduševljeno vikati ‘sloboda, sloboda!’, a s tenka jedan uniformirani mu mirno odgovori: njet sloboda, maskenbal!«. Eto to mi je palo na um povodom maškara i Debelog četvrtka.