28. siječnja 1926. – Neven donosi dopis iz Sombora (Josip Palić) gdje piše da je pod četverogodišnjim predsjedništvom Antuna (Tonike) Bošnjaka Bunjevačko kolo (Sombor) napravilo dug od 17.000 dinara. Dopisnik u nastavku tvrdi da je Društvo zapalo u nered nakon povlačenja Josipa Palića s položaja predsjednika: »A u rodbini Tonike Bošnjaka nema sposobne osobe za to mjesto i zbog toga Tonika Bošnjak i drugovi stalno trčkaraje ulicama Sombora i hvataje poput šintera ljude za predsjedništvo u Bunjevačkom Kolu«.
29. siječnja 1937. – Subotičke novine pišu da će 7. veljače Hrvati u Somboru održati u hotelu Sloboda svoje Prvo veliko hrvatsko bunjevačko prelo. Za Prelo vlada veliki interes u svim mjestima gdje žive bačko-baranjski Hrvati. Očekuje se dolazak preko 200 Subotičana pod vodstvom narodnog zastupnika Josipa Đide Vukovića i odvjetnika Mihovila Kataneca. Iz Lemeša dolazi 40 osoba sa svojom glazbenom bandom. Šokci će se pojaviti u narodnim nošnjama.
30. siječnja 1926. – Hrvatske novine pišu da je Antun Bošnjak bez znanja predsjednika Bunjevačkog kola (Ivana Palića) i izvršnog odbora »somborske bunjevačke stranke« (frakcija Vojvođanske pučke stranke) sastavio listu od 30 općinara, tj. Bunjevaca koji bi ušli u somborsku gradsku skupštinu. Lista je zamišljena kao polazni osnov za pregovore s Narodnom radikalnom strankom oko pravednijeg sudjelovanja bunjevačkih Hrvata u upravi Sombora.
31. siječnja 1939. – Obzor piše da je u domu Bunjevačkog kola (Sombor) održana dobro posjećena konferencija. Predmet konferencije bila je reorganizacija rada omladine. Predloženo je da omladinski odsjek osnuje pjevački zbor, diletantsku sekciju, tamburaški zbor i čitaonicu. Nakon toga izabrana je nova uprava: predsjednik Stipan Stolišić, zamjenik Ivan Matarić, blagajnik Đuro Aničić, blagajnik Miho Kohut, zamjenik Ivan Bošnjak.
1. veljače 1902. – Neven piše da je 19. siječnja u Gradini (Sombor) održano Gradinsko prelo ili proštenje sv. Antuna. Prelo je »tako sjajno bilo, da je sve očekivanje nadmašilo«. Topovi su pucali istoga dana navečer i sutradan ujutru, kada je u Gradinu došao kapelan Bolto Agatić radi posvećivanja tamošnje škole.
1. veljače 1928. – Dom piše da je mjesni odbor Hrvatske seljačke stranke u Monoštoru svečano proslavio božićne i novogodišnje blagdane 1927. Proslava je protekla u velikom slavlju i mnogobrojnim sastancima. Sastanci su održavani u kućama blagajnika Josipa Šimunova, odbornika Mate Pejaka i Marka Pavoševa, te čiča Antuna Periškića. Ukratko, u 6 dana održano je 9 uspjelih sastanaka.
2. veljače 1940. – Subotičke novine pišu da je u osnovnoj školi u Beregu sagrađen svinjac pored bunara, iz kojega piju vodu stotinu djece. Tako je izravno ugroženo zdravlje učenika. Štoviše, krmača je zatvorena u komoru, koja leži pored hodnika učione. »Tako i krmača ide istim hodnikom s kojim i učenici«, zapaža člankopisac. List ujedno podsjeća na zakon o narodnim školama, koji jasno propisuje da školska dvorišta služe za igranje djece, a ne za odgoj svinja.
3. veljače 1946. – Hrvatska riječ piše da je tijekom prosinca 1945. i siječnja 1946. kulturno-prosvjetni rad u Beregu bio veoma aktivan. Održano je niz priredbi, predavanja, usmenih novina. Osim toga, objavljeno je 24 broja zidnih novina za dva mjeseca u Hrvatskom kulturnom domu, Omladinskom domu, Domu Antifašističkog fronta žena i Domu pionira. Narod je pratio i raspravljao predavanja o Zakonu agrarne reforme i nacrtu ustava. Održan je i zbor agrarnih interesenata.
