»Nakon više od dvije godine zastoja kada je riječ o službenim kontaktima u javnosti na visokoj razini mislim da je sam susret dvaju ministara vanjskih poslova već pomak, a sadržaji poruka koje su poslane u Zagrebu krijepe nade da će suradnja biti nastavljena, da će uslijediti međudržavna komunikacija te da će ona za posljedicu imati i realne rezultate. Uvjeren sam da su o tome više razgovarali i ministri ‘na kavici’ iza zatvorenih vrata i da ćemo relativno brzo biti svjedoci i nekih ‘konkretnih pomaka’. Dobro bi bilo kada bi se radilo postupno, korak po korak, unutar institucija, od jednostavnijih do složenijih tema i to u relativno stalnoj dinamici, bez velikih ‘bombastičnih’ izjava i prevelikog smetanja medija. Ono što nam sigurno predstoji jeste skori uzvratni posjet Milorada Pupovca institucijama hrvatske zajednice u Srbiji, što ćemo opet pokušati iskoristiti da se dogodi i susret predstavnika dviju Vlada«, rekao je ministar Tomislav Žigmanov u intervjuu za dnevni list Danas. 
Žigmanov je ocijenio da je odgovornost za ovakve odnose primarno na predstavnicima vlasti dviju država, ali i da je jedan dio medija uvelike odgovoran: »iskrivljenim i netočnim informiranjem, nekritičkim prenošenjem štetnih izjava, senzacionalističkim pristupom i s krajnje negativnim etiketiranjem prije svega vodstava država i cijelih naroda usložnjavao je odnose među državama«.
Žigmanov je ocijenio da nije veliki broj neriješenih pitanja između dvije države, ali: »zbog osjetljivosti ili složenosti ona su teška i do sada, očito je, nisu riješena. Najosjetljivija su ona koja se odnose na nasljeđe rata i, uopće, povijest međusobnog ratovanja u dvadesetom stoljeću (nestali, logoraši, komemorativne prakse, broj žrtava, interpretacije ratova…) i koja imaju duboki humanitarni temelj. Pitanje granica se, kao što se zna, gotovo nije ni počelo rješavati. Najviše pomaka sa stanovitom dinamikom rješavanja određenih problema bilježimo u društvenom položaju nacionalnih manjina – od njihovog sudjelovanja u procesima donošenja odluka, preko rješavanja potreba u domenama vezanim uz komunalnu infrastrukturu pa do pitanja obima, vrste i kvalitete ostvarivanja manjinskih prava«. Istaknuo je kako je ono o čemu se danas govori »navedeno u Subotičkoj deklaraciji iz šestog mjeseca 2016. godine, koju su potpisali tadašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić«.
U pogledu načina poboljšanja položaja Hrvata u Srbiji Žigmanov je ocijenio da se njegovim izborom za ministra u Vladi Srbije počela mijenjati dominantna percepcija ovdašnjih Hrvata, te da će biti u prilici kao ministar izravno pridonositi osiguravanju perspektiva njihova opstanka.
»To podrazumijeva da ćemo kao dio vladajućih struktura moći utjecati na cijeli niz društvenih i političkih pretpostavki – od stvaranja pozitivnog i tolerantnog ozračja u društvu, kreiranja i provedbi mjera u gospodarstvu i poljoprivredi koje će omogućiti da se živi od svojega rada, ravnomjerniji regionalni razvoj i stvaranje kvalitetnih uvjeta za život te jednaku dostupnost javnih usluga, snaženje i razvoj institucionalnog okvira hrvatske zajednice – od mreže hrvatskih udruga kulture i novih institucija kao što je profesionalna kazališna scena, preko rasta broja škola s obrazovanjem na hrvatskom jeziku – završno sa Školskim centrom, do društvenih centara lokalnih hrvatskih zajednica, koje će biti žarišta narodnosnog života i naše opstojnosti«, rekao je Žigmanov.
J. D.