14. siječnja 1925. – Nova severna pošta donosi zajedničku izbornu listu Bunjevačko-šokačke stranke i Demokratske stranke (Davidovićevaca) za subotički izborni kotar. Nositelj lista je Ivan Ivković Ivandekić, inženjer za Suboticu; kandidat za grad Kanjižu i I. kotar Subotice je Ivan Šefčić, seljak iz Subotice, zamjenik Vladislav (Bela) Rudić, radnik iz Subotice; kandidat za grad Sentu: Stipan Vojnić Tunić, odvjetnik iz Subotice, zamjenik Jaša Čović, posjednik iz Subotice; kandidat za II. kotar Subotice i topolski kotar: Josip Vuković, ratar iz Subotice, zamjenik Dančo Stipić, seljak iz Subotice. Predlagatelji liste su Rude Pijecki (odvjetnik), Stipan Jaramazović, Antun Kujundžić (gradski komesar) i Jašo Piuković (gradski činovnik).

15. siječnja 1946. – Hrvatska riječ donosi pismo Ivana Pakladinca iz Plavne, koji traži svoga sina i zeta koji se zovu Mata Pakladinac i Ivan Sotinac (obojica rođeni 1917. u Plavni). Služili su kadrovski rok u teškom topništvu u Nišu 1938. U Sombor su otišli 23. rujna 1944. na poziv vlasti. Iz Sombora su krenuli 30. rujna kolima preko Dunava kod Batine. Posljednji puta su se javili pismom 2. listopada iz Mohača. 

15. siječnja 1946. – Hrvatska riječ piše da je u Tavankutu održana prva rasprava u svezi agrarne reforme. Od predstavnika vlasti bili su potpredsjednik Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Aleksandar Magarašević, delegat kotarskog Narodnog odbora Marko Horvacki, predsjednik tavankutskog NO Antun Prćić.

16. siječnja 1940. – Novosadski Dan donosi članak Mirka Ivkovića Ivandekića o političkoj orijentaciji i nacionalnom identitetu bačkih Bunjevaca. On tu piše: »Spoznaja da smo mi (Bunjevci – primj. V. N.) Hrvati došla je sama od sebe, tu nije bilo potrebno povesti bilo kakvu naročitu akciju. Ona je danas stvarnost. Vrlo su rijetki pojedinci, koji to, protiv svoga boljeg uvjerenja, iz posebnih osobnih interesa poriču«.

17. siječnja 1931. – Subotičke novine pišu da su ukazom kralja Aleksandra od 17. prosinca 1930. promaknuti u čin potporučnika Lujo Kujundžić, Remija Marcikić i Ento Ostogonac.

18. siječnja 1939. – Obzor piše da je Uprava Hrvatskog radiše u Zemunu priredila čajanku 15. siječnja poslijepodne u gostioni Matković. Goste iz Zemuna i Beograda dočekao je potpredsjednik Hrvatskog radiše prof. dr. Josip Balen. Čajanci su prisustvovali predstavnici Hrvatskog kluba u Beogradu na čelu s predsjednikom Perom Blaškovićem te predstavnici Katoličke crkve. Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav otpjevalo je nekoliko rodoljubivih pjesama.

19. siječnja 1927. – Dom piše da je 2. siječnja održan u Novom Slankamenu jedan mali sastanak članova Hrvatske seljačke stranke. Sastanku je prisustvovao narodni zastupnik Đuro Rajković iz Novog Slankamena, koji je rastumačio političke prilike u Kraljevini SHS. U govoru je pozdravio predsjednika stranke Stjepana Radića i napomenuo da je Novi Slankamen »nepredobiva seljačka tvrđava na Dunavu«.

20. siječnja 1941. – Hrvatski dnevnik piše o pojedinostima sa Sabora bačkih i baranjskih Hrvata održanog u Subotici 12. siječnja. Skupštinu je otvorio Blaško Rajić. Nakon njega govorio je o zadacima Hrvatske kulturne zajednice njezin tajnik Mihovil Katanec. Jedan od prisutnih, Mirko Ivandekić, bivši narodni zastupnik, rekao je: »Svaki narod ima pravo na svoj opstanak, pa i mi, koji smo otrgnuti od stare domovine.« Uslijedila je zanimljiva rasprava, u kojoj su sudjelovali Ivo Prćić, Matija Evetović, Andrija Šokčić i Mićo Skenderović.