Prćići predstavljaju neiscrpnu temu za povijesna i općenito antropološka istraživanja. Gotovo da nema povijesnog razdoblja koje nije dalo ne jednog nego više predstavnika ovog razgranatog hrvatskog roda. Do sada su, međutim, činjeni samo pojedinačni i izolirani napori u pravcu rasvjetljavanja njihove genealogije i zaokruživanja njihove povijesti, koja se bez mnogo pretjerivanja može smatrati reprezentativnim segmentom bunjevačko-hrvatske cjeline (pars pro toto). Od dosadašnjih ishoda na tom polju vrijedi izdvojiti romansirane pripovijesti Dražena Prćića, čiji je djed Lazar bio jedan od vodećih članova Katoličkog orla iz 1920-ih.

Plemeniti Prćići

U Galeriji dr. Vinko Perčić nalazi se reprodukcija rodoslovnog stabla Prćića iz 1820. Kako je na stablu predstavljeno, najstariji predstavnik obitelji bio je Šimun. Poslije njega dolazi Vranja. O Vranji pruža podatke plemićka povelja, koju je dobio njegov sin Jakov 1757. On se kao zastavnik borio s Turcima u bitci kod Sente 1697. Poginuo je u bici kod Ujpalanke 1710. Imao je, kako se vidi na stablu, trojicu sinova: Miška, Fabijana i Jakova. Miško je rođen na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće. On je bio šukundjed subotičkog gradonačelnika Miška Prćića (1840. – 1906.), o kojem je pisano ranije. 
Jakov je rođen 28. V. 1700. Sudjelovao u opsadi Temišvara 1716. i Beograda 1717. Dana 23. XI. 1721. je vjenčao Magdalenu, kći Stipana Kujundžije. Za vrijeme Austrijsko-turskog rata 1737. – 1739. dopao je zarobljeništva, iz kojega je izbavljen uz visok otkup. Jakov i njegova obitelj dobili su 1757 . plemstvo. U darovnici se spominju sinovi Matko (21. II. 1724.), Luka (15. X. 1725.), Nikola (17. VI. 1729.), Šimun (7. X. 1733.) i Martin (18. X. 1736.), koji su također upisani u subotičkim maticama. Prezime Jakovljeve supruge Magdalene zabilježeno je u obliku Pištolar. Prezime Pištolarević inače se javlja u subotičkim maticama. Hrvatska riječ od 9. listopada 2020. donosi intervju s Ivanom Perčićem, koji prenosi obiteljsku predaju o podrijetlu Prćića i njihovoj ulozi u događajima na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće. Ovdje piše između ostaloga da je i prim. dr. Vinko Perčić pripadnik plemenite grane Prćića. 

Jesu li Prćići i Perčići isto?

Poznati jugoslavenski liječnik i pasionirani kolekcionar prim. dr. Vinko Perčić, čija je bogata zbirka umjetnina prerasla u galeriju nazvanu po njemu, bio je također veliki simpatizer svog bunjevačkog roda. Sudjelovao je u svim krupnijim kulturnim aktivnostima u Subotici koje su nosile bunjevački i hrvatski karakter. Zbog toga je i proganjan nakon X. sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije u Karađorđevu, koja je osudila držanje hrvatskih disidenata (proljećara) i pokrenula progon protiv njih. Rođen je 20. II. 1911. na Hrvatskom Majuru kao Antun Vinko. Otac mu je bio Nesto (Ernest), a mater Katarina, rođ. Đukić. Par je imao sedmero djece. Vjenčali su se 17. X. 1897. Nesto je rođen 12. I. 1879. kao sin Vinka i Jelene, rođ. Peić. Po tome se može zaključiti da je prim. dr. Perčić dobio ime po svom djedu.
Istraživanje paternalne linije Perčića pokazalo je da Perčići nisu srodni sa subotičkim Prćićima, koji su iznjedrili između ostaloga Jakova Prćića, dobitnika plemstva 1757. Naprotiv, po svemu sudeći Perčići vuku korijene iz Bajskog trokuta. Naime, prvi poznati preci su Lovro Perčić i Ana Knežević. Imali su između ostaloga sina Jerka. U napomenama matice krštenih kao njihovo mjesto stanovanja nekad se navodi Baja, a nekad Čavolj. Očito da je riječ o širem kraju oko Baje. Izvori u Povijesnom arhivu Subotica doista pokazuju da su neke bunjevačko-hrvatske obitelji već tijekom 18. stoljeća prešle iz Bajskog trokuta u Suboticu. Vjerojatno je to slučaj i s Perčićima. Lovrin sin Jerko je rođen 5. VI. 1742., a 14. XI. 1762. je vjenčao Olivu, kćerku izvjesnog Bone Baića. Oliva je negdje upisana i kao Božin (Boxin). Očito je riječ o obiteljskom nadimku. Iz ovoga braka je 3. V. 1783. rođen sin Albe. Albe je oženio 16. XI. 1803. Mariju, kćerku Jakova Vlahovića i Magdalene Buljovčić. Marija je negdje upisana pod prezimenom Kovačić. Očito da je i ovdje riječ o dvostrukom prezimenu. Albe i Marija su imali sina Petra, koji je kod krštenja 1821. dobio ime Matija Petar. Petar je 8. XI. 1837. stupio u brak s Josipom, kćerkom Nikole Čovića i Dominike Lončarević. Ovo su roditelji Vinka, djeda prim. dr. Vinka Perčića, koji je rođen 18. XI. 1867.