Izdanja Zavičajnog muzeja Ruma Ruma u staroj štampi, priređivača Đorđa Boškovića, povjesničara i kustosa te ustanove, predstavljena su u Gradskoj čitaonici Atanasije Stojković u Rumi 22. prosinca. Riječ je o dvije knjige: Ruma u staroj srpskoj štampi i Ruma u staroj stranoj štampi. Knjige sadrže podatke o zavičajnoj povijesti, društvenom, kulturnom i političkom životu Rume od sredine XIX. do prvih desetljeća XX. stoljeća. Osim značajnih povijesnih činjenica, ova izdanja, prema riječima priređivača, predstavljaju dobar izvor za daljnja istraživanja.
Izvor i hrvatske novine i časopisi
Autor je uz pomoć interneta, budući da je veći dio tiska digitaliziran, objedinio i objavio podatke o Rumi. Prva knjiga obuhvaća razdoblje u kojem se Ruma prvi puta spominje u XVI. stoljeću pa sve do 1942. godine. Druga knjiga, Ruma u stranoj štampi, obuhvaća razdoblje od XVIII. stoljeća do 1945. godine. »Tekstovi u drugoj knjizi su uglavnom iz njemačkog i hrvatskog tiska. U procesu digitaliziranja, Hrvatska je napravila značajan napredak. U pripremi knjige koristio sam hrvatske portale, stare hrvatske novine i časopise. Našao sam puno tekstova i nisam ih prevodio s hrvatskog na srpski. Iako je hrvatski jezik arhaičan, može se razumjeti«, navodi Bošković.
Prilikom istraživanja, Bošković je pronašao više značajnih tekstova o starim običajima. Jedan od rijetkih je tekst petrovaradinskog župnika Ilije Okrugića o spomeniku kugi Kipovi.
»Po mom mišljenju, u knjizi su najznačajnija dva najopsežnija teksta o svadbi u Srijemu iz 1946. godine, gdje se opisuje cijeli proces, od gledanja mlade, prosidbe do vjenčanja. Taj tekst je izašao u jednom feljtonu njemačkog časopisa 70-ih godina XIX. stoljeća. To je vrijedan povijesni izvor za proučavanje narodnih običaja. Drugi tekst je vezan za prirodu. U njemu se opisuje Obedska baru u XIX. stoljeću. To je detaljan tekst sa svim aspektima životinjskog i biljnog svijeta u Srijemu, koji je još tada bio zapažen, iako je i u to vrijeme bilo kritika o zapuštenosti i nedovoljnom promoviranju životnog okoliša, te kritika ilegalnog lova životinja. Tu su i tekstovi o obitelji Pejačević, osnivačima Rume, zatim tekstovi o kulturi, školstvu i politici«, kaže Bošković i dodaje da postoji i nekoliko tekstova o izgradnji objekta tadašnjeg Hrvatskog doma, sadašnje Gradske knjižnice u Rumi.
Temelj za nova istraživanja
Kako dalje navodi Bošković, iako novinarski marketing tada nije bio razrađen kao danas, događalo se da se objavljuju netočne vijesti poput vijesti da je brod krenuo iz Rume, iako taj grad nema rijeku. Ali neke teme poput etnoloških tekstova, prilika u gradu, komunalnih stvari prema njegovim riječima, dobri su izvori za istraživanje.
»Htio sam Rumljanima pokazati razlike između prošlosti i sadašnjosti. Izdanja se mogu dopunjavati i koriste kao izvor za daljnja istraživanja i predstavljaju dobru građu za neku sustavnu monografiju ili tekstove o Rumi. U međuvremenu je digitaliziran i drugi tisak koji nije uključen u ovaj pregled. Novinarstvo nije novijeg datuma. U Rumi je nekada postojao klub novinara koji su pisali i izvještavali. Što se tiče srpskog tiska, najznačajniji su bili Pravda i Vreme koji su izlazili između dva svjetska rata i Srpski Sion u XIX. vijeku. Što se tiče stranog tiska, to su brojne njemačke novine, između ostalih najviše sam koristio zagrebačke novine na njemačkom jeziku i peštanski časopis. Mnogi od njih i danas postoje«, kaže Bošković.
»Kada ne možete naći konkretnu arhivu i podatke koji su vam potrebni za pisanje knjige i stručnog članka, uvijek možete iskoristiti stari tisak. Ruma je u XVIII. i XIX. stoljeću bila dio Habsburške monarhije i zbog toga se mnogo izvora nalazi u Beču, Budimpešti, Zagrebu, pa čak i u Londonu. Istraživanjem stranog tiska možemo saznati puno o našem gradu. Također, u srpskom tisku možemo naći značajne podatke s početka XIX. vijeka pa do kraja Drugog svjetskog rata. Oni koji se bave bilo kakvim segmentom istraživanja mogu pronaći potrebne podatke, a prednost je što je sada sve skupljeno na jednom mjestu«, istaknula je programska direktorica i kustosica Zavičajnog muzeja Ruma Snežana Jarković.
Izdanja su predstavili upravnik Arhiva Srpske akademije nauka i umetnosti u Srijemskim Karlovcima dr. Žarko Dimić i ravnatelj Istorijskog arhiva Srem iz Srijemske Mitrovice Dejan Umetić.
S. D.
