Povijest bačkih Hrvata složena je cjelina, koja pored čisto političkih aspekata uključuje i brojne druge, poput sporta. Ivan Sarić, Đuro Stantić i Andrija Kujundžić Čiča su možda neka od najčešće spominjanih imena iz povijesti ovdašnjeg sporta. Međutim, mnogo je pojedinaca, koji su, gledano iz perspektive povjesničara sporta, možda ostvarili »manje impresivne rezultate« i rekorde, ali, šire gledano, zadužili svoj rod višestruko. Lik Ljudevita Vujkovića Lamića starijeg (1907. – 1972.) bez dvojbe odgovara opisu takvog pojedinca. Ovaj slavni izdanak jedne od najstarijih subotičkih obitelji proslavio se i kao društveni djelatnik, i kao sportaš, i kao književnik. O njemu imamo puno podataka zahvaljujući okolnosti što njegov sin, istraživač subotičkog sporta i filatelije Ljudevit Vujković Lamić mlađi, vjerno čuva građu i uspomenu na vrijeme i ljude u kojem je njegov otac stvarao.
Genealogija
Rod Vujković Lamić jedan je od najstarijih hrvatskih rodova u Subotici. Javlja se takorekuć od samog početka vođenja evidencije. Bonaventura (Bono) je možda najstariji predstavnik roda, koji je u povijesnim izvorima zaveden kao Vujković Lamić. On je kršten 4. VIII. 1723. kao sin Lovrena i izvjesne Petronile. Dana 5. II. 1742. vjenčao je Martu (negdje zapisana kao Marija), kći Nikole Kajića. Par je ostavio veliki porod.
Predak Ljudevita V. Lamića je sin Luka. Kršten je 6. X. 1758., a 17. XI. 1778. vjenčan je s Evom Tumbasović. Kumovi na vjenčanju su bili prečasni Nikola Firanj (1754. – 1815.) iz Sombora, te Marko Vojnić. Njihov sin Kozma (r. 1780.) oženio je 1798. Tereziju Kujundžić. Dobili su sina Grgura (2. III. 1800.), koji je 1816. vjenčao Katarinu, kći Antuna Buljovčića i Ane Manić. Njihov sin Blaško je 1842. vjenčao Tereziju, kći Franje Temunovića i Julijane Dulić. Njihov sin Alojzija je vjenčao 10. II. 1873. Janju, kći Benedikta Bačlije i Terezije Prćić. Njihov sin Roko je rođen 15. VIII. 1887., a 17. VI. 1906. vjenčan s Klarom, kćerkom Andrije Kujundžića i Katarine Čović sa Šebešića. Dana 12. VIII. 1907. rođen je Ljudevit Vujković Lamić stariji. Interesantno je da je njegovo rođenje palo na rođendan njegove matere, koja je došla na svijet 12. VIII. 1888.
Crtice iz obiteljske povijesti
Roko je stradao u Prvom svjetskom ratu na istočnoj fronti. O tome piše između ostaloga Dražen Prćić u svom romanu Advokat, gdje je glavni junak Lazar Prćić, vršnjak i školski prijatelj Ljudevita Vujkovića Lamića. Ljudevit se priključio početkom 1920-ih katoličkom Orlu, organizaciji koja je njegovala sport i duhovni odgoj. S uspjehom je položio maturu u subotičkoj gimnaziji 1927. Studirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Subotici. Sudjelovao je u brojnim kulturnim aktivnostima, koje su održavane pod okriljem hrvatskih katoličkih organizacija u Subotici.
Drugi svjetski rat je, poput brojnih hrvatskih intelektualaca, proveo tako što je aktivno podupirao sve rodoljubive aktivnosti. Zbog toga je platio i cijenu. Poslije rata također je sudjelovao u kulturnim i društvenim zbivanjima. Na skupštini Hrvatske kulturne zajednice, održane 10. VI. 1945. u prostorijama Pučke kasine izabran je za tajnika spomenute organizacije. Na godišnjoj skupštini Hrvatskog kulturnog društva 15. XII. 1946. izabran je za blagajnika. Bio je jedan od osnivača Hrvatskog kulturnog društva Bunjevačko kolo.
Kada je u pitanju njegov sportski život, počeo je kao nogometaš, a završio kao atletičar, te atletski, nogometni i rukometni sudac i atletski i nogometni trener. Dobitnik je brojnih priznanja za svoj sportski rad.
Opširnije o njegovom djelovanju u različitim područjima društvenoga života možete pročitati u knjizi 100 godina od rođenja Ljudevita Vujkovića Lamića – Moce (1907. – 2007.) čiji je autor njegov sin Ljudevit mlađi.
