31. prosinca 1925. – Neven piše da je Aleksa Ivić, profesor Pravnog fakulteta u Subotici, pred Božić postavljao studentima pitanje: »Da li su Bunjevci bili Srbi ili Hrvati«. Ivić je tvrdio da su Bunjevci bili Srbi. Neven odgovara Iviću osorno: »Što se nas tiče, što vi tvrdite. Danas su Bunjevci svi izuzevši nekoliko bivši Birovljevih (Károly Bíró) korteša Hrvati«.
1. siječnja 1937. – Subotičke novine pišu da je Marko Horvatski osuđen da plati 900 dinara globe, jer je u Subotičkom sportskom listu napisao »jedan oštriji članak«. Marko Horvacki je sin Martina Horvackog, o kojem je pisao Dražen Prćić u romanu Horvacki Bačka 1901. – 1939.
2. siječnja 1923. – Zastava piše o pregovorima između Narodne radikalne stranke i Bunjevačko-šokačke stranke. Izaslanici BŠS-a Stipan Vojnić Tunić i Mirko Ivković Ivandekić razgovarali su u Beogradu s predsjednikom Vlade Kraljevine SHS Nikolom Pašićem. List dodaje da je Pašić usvojio one zahtjeve bačkih Hrvata koji »nisu separatistički, a nisu ni skopčani sa materijalnim žrtvama«. BŠS je objavila da očekuje svoje ljude u upravi grada Subotice. »Mi otvoreno izjavljujemo želju da se braći Bunjevcima i Šokcima izađe u svemu u susret i da se otkloni sve ono, u čemu oni vide da su njihovi vjerski osjećaji tangirani«, zaključuje člankopisac.
3. siječnja 1941. – Subotičke novine pišu: »Bunjevci i Šokci su na velikim manifestacionim skupštinama 10. studenoga 1918. 20. rujna 1925. i 15. kolovoza 1936. u Subotici, 23. travnja 1939. i 14. travnja 1940. u Zagrebu javno i svečano izjavili da su Hrvati. To su oni potvrdili i na općinskim izborima 9. lipnja 1940 godine«. Napomene radi, 10. XI. 1918. osnovano je Narodno vijeće Hrvata i Srba u Subotici, 20. IX. 1925. proslavljena je Tisućita obljetnica Hrvatskog kraljevstva u Subotici, 15. VIII. 1936. proslavljena je 250. godišnjica dolaska jedne skupine Hrvata u Bačku, 23. IV. 1939. održana je Bunjevačko-šokačka matineja u Zagrebu, 14. IV. 1940. održan je Dan bačko-baranjskih Hrvata u Zagrebu, a 9. VI. 1940. održani su općinski izbori u 10 općina Bačke i Baranje gdje je Hrvatska seljačka stranka pobijedila u općinama Bajmak, Lemeš, Sonta i Bereg.
4. siječnja 1903. – Svjetlo (Karlovac) piše da je iz tiska izašla zbirka pjesama Vladoja S. Jugovića. Jugović je ostavio trag u povijesti tiska i farmacije u Petrovaradinu. Pokrenuo je i kulturni tjednik Fruškogorac, koji je izlazio od 1906. do 1907. i od 1922. do 1923.
5. siječnja 1907. – Fruškogorac piše da je Hrvatsko pjevačko društvo Neven u Petrovaradinu održalo 30. prosinca 1906. uspješni koncert i predstavu u svrhu sakupljanja priloga za Hrvatski dom u Rumi.
6. siječnja 1923. – Subotičke novine pišu da su pokušani pregovori između Narodne radikalne stranke i Bunjevačko-šokačke stranke. »S jedne strane htjelo se pokušati, kako bi se mogao ublažiti politički odnos, koji postoji u Subotici izmedju Bunjevaca i Srba, a s druge strane htjelo se učiniti kraj onoj nepravdi, koju je zajednička vlada radikala i demokrata nasilnički uvela u Subotici«, objašnjava člankopisac. Međutim, pregovori su na koncu propali. »Kod pregovora se ispoljilo, da ovo napeto stanje u Subotici ne samo da su radikali ujedno s demokratima uveli, nego radikali žele i nadalje uzdržati«, dodaje člankopisac.