Okrugli stol na temu »Opstanak časopisa za djecu na jezicima nacionalnim manjina u Srbiji« okupio je 7. prosinca urednike sedam manjinskih dječjih listova. Organizatorica i inicijatorica ovoga sastanka bila je urednica lista na srpskom jeziku poznatog dječjeg časopisa Neven Jelena Dopuđ, koja je imala namjeru okupiti sve urednike i porazgovarati o spomenutoj temi, te da urednici ovih časopisa razmijene svoja iskustva, eventualne probleme i trenutno stanje u redakcijama. Na ovaj poziv odazvali su se urednica časopisa za djecu na rusinskom jeziku Zagradka Maja Hardi Zazuljak (s prezentacijom) i Melanija Rimar (osobno), urednica časopisa za djecu na mađarskom jeziku Mézeskalács i Jó Pajtás Erna Török, urednik Bucuria copiilor, časopisa za djecu na rumunjskom jeziku Mata Danuc, urednik slovačkog časopisa Zornička Vladimir Valentik, urednica lista na srpskom jeziku Mali Neven Ivana Đurđević i urednica podlistka za djecu na hrvatskom jeziku Hrcko Željka Vukov.
Kroz razgovor i predstavljenje redakcija i časopisa svi su se složili oko istoga: da je danas puno manje djece zainteresirano za čitanje, ali da se vjeruje da će i pored sve više prisutne tehnike, tiskani časopisi imati uvijek svoje čitatelje. Još jedna od tema koje su bile na okruglom stolu jest i problematika sve manjih redakcija, odnosno članova redakcija, te tako u pojedinim redakcijama radi jedan do dva čovjeka. Naklada ovih časopisa se razlikuje, te su se u zavisnosti od redakcije spominjale brojke od 600-700 primjeraka, pa do 3.000 primjeraka na mađarskom jeziku. Pojedini časopisi se dijele, a dio njih su po simboličnoj cijeni u pretplati u školama. Brojne teme su bile dotaknute na ovome sastanku, a iako svi rade na različitim jezicima, svi imaju istu ciljnu grupu i vrlo sličnu problematiku.
Susret u Novosadskom dječjem kulturnom centru, gdje je sastanak održan, svi sudionici su ocijenili kao izuzetno korisnim i potrebnim, kako bi se urednici umrežili i imali mogućnost međusobno surađivati, a svi s istim ciljem: osigurati djeci što bolju, ljepšu i interesantniju literaturu.
H. R.
Aktualno
Različiti jezici – ista problematika
Najave