10. prosinca 1920. – Neven donosi rezultate izbora za ustavotvornu skupštinu u Subotici 28. studenoga. Bunjevačko-šokačka stranka dobila je 2.264 glasova, Komunistička partija 2.296, Demokratska stranka 826, Narodna radikalna stranka 751, Hrvatska pučka stranka (klerikalci) 526. Člankopisac zapaža da je Bunjevačko-šokačka stranka »dobila vrlo lijep broj glasova, te da uprava grada Subotice, mora biti u rukama bunjevaca«. Dodaje da su »mnogi bunjevci bili zaplašeni, a mnogi se pak nijesu uopće interesirali za izbore«.
11. prosinca 1926. – Hrvatske novine pišu da su 10. prosinca donesene presude u predmetima protiv Blaška Rajića, bivšeg narodnog zastupnika. Prva optužba tereti Rajića da je 21. siječnja 1922. izjavio u crkvi svojim vjernicima da katolik ne smije sudjelovati u vjerskim obredima druge vjere. Sud je riješio Rajića od ove optužbe. Druga optužba tereti Rajića da je 1923. poslao depešu predsjedniku vlade Nikoli Pašiću, koja sadrži uvredljivu riječ o molskom bilježniku (Toši Iskruljevu), po čijem nalogu su izbatinana dvojica kandidata Bunjevačko-šokačke stranke. Sud je oslobodio Rajića i od ove optužbe. Treća optužba tereti Rajića da je 1923. kritički pisao o subotičkoj državnoj bolnici i njenom šefu. Sud je oslobodio Rajića i od ove optužbe. Zanimljivo je da je branitelj Rajića bio Srbin iz Kikinde Milivoj Kenđelac, a podnositelji optužbi Bunjevci.
12. prosinca 1944. – Radio vesti (Subotica) pišu da je Propagandni odjel Narodnooslobodilačkog odbora u Subotici pokrenuo »radio postaju« u Gradskoj kući. To je zapravo bio megafon Propagandnog odjela, koji je 10. prosinca prenosio uspjeli koncert tamburaškog orkestra Pere Tumbasa Haje. Ironično, Tumbas je održao koncert 2. lipnja 1941. prigodom Velike bunjevačke skupštine u Subotici, na kojoj je izražena lojalnost Mađarskoj.
13. prosinca 1931. – Subotičke novine pišu da je 6. prosinca Josip Perchy, vikar na Kalvariji (Subotica), blagoslovio temeljni kamen tzv. Mamužić crkve (Crkva Uskrsnuća Isusova). Za ovu crkvu pokojna udova Laze Mamužića ostavila je 500.000 dinara.
14. prosinca 1939. – Hrvatski dnevnik piše o nepravilnostima u subotičkoj gradskoj administraciji. Trojica inspektora Uprave Dunavske banovine ustvrdili su nepravilnosti u blagajni gradskog poglavarstva, koju je vodio Kalman Jaramazović, nećak prvaka Jugoslavenske radikalne stranke Marka Jurića (bivšeg narodnog zastupnika i općinskog komesara), sve dok za povjerenika nije postavljen Marko Jurić (bratić prije spomenutog Marka).
15. prosinca 1939. – Hrvatski narod objašnjava zašto je urednik Nevena Joso Šokčić priznao svoje zablude u svezi s identitetom Bunjevaca poslije 21 godinu: »Izgleda, da je tutekar po srijedi neka korist, a nikako priznanje zablude jer kako ono poslovica kaže: ’Umiljato jagnje dvije ovce sisa’«. Člankopisac podsjeća: »Za vrijeme dok smo bili progonjeni na sve načine, dok smo se jedino mogli skupljati u Hrv. domu u Neven pjevačkom društvu dok smo svi članovi Hrv. doma bili zapostavljeni, i kad smo jedino bili namješteni u privatnim poduzećima ili smo morali ići u Hrvatsku, da dobijemo neke, onda male zaštite onda je i g. Šokčić, pomagao Jeftićevcima, da nas mogu što bolje proganjati«.
16. prosinca 1893. – Hrvatski branik (S. Mitrovica) donosi dopis iz Rume: »Ma da Ruma imade do 7000 katolika, a samo 2000 pravoslavnih, to ipak katolik ne može postati ni načelnikom, ni senatorom, ni u obće činovnikom kod magistrata«.