Koncem prosinca ove godine navršit će se dva desetljeća od stupanja na snagu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Tim povodom četiri Pravna fakulteta u Hrvatskoj te Ured potpredsjednice Vlade Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 1. i 2. prosinca 2022. organizirali su u Zagrebu međunarodnu znanstvenu konferenciju »Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina«.
Cilj konferencije je bio razmotriti postignuća u primjeni postojećeg manjinskog zakonskog okvira, kao i raspravljati o nedostacima i mogućim pravcima njihovog razrješenja i okupila je, uz pripadnike hrvatske i međunarodne akademske zajednice, i aktere relevantne za osmišljavanje i provedbu manjinske politike – predstavnike Hrvatskoga sabora, Vlade i Ustavnog suda Hrvatske, zastupnike nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru, predstavnike Savjeta za nacionalne manjine, nadležnih ministarstava, udruga i vijeća nacionalnih manjina te stručnjake relevantne za zaštitu prava nacionalnih manjina u praksi.

Politička zastupljenost preduvjet poboljšanja prava

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković otvorio je konferenciju rekavši kako ustavnopravni okvir omogućuje Hrvatskoj ostvarivanje visokih standarda zaštite nacionalnih manjina, a konferencija je i prilika da se vidi postoji li prostora za poboljšanja.
Istaknuo je kako je Ustavni zakon prije 20 godina povećao broj predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru koji u posljednjih sedam godina sudjeluju u radu parlamentarne većine.
»Ta činjenica je bitna za način na koji vidimo Hrvatsku, kako nam pripadnici nacionalnih manjina mogu pridonijeti razvoju hrvatskog društva, uvažavanju, toleranciji, pluralizmu, jednakopravnosti, jednakovrijednosti u hrvatskom društvu. Kvalitetan okvir poštivanja prava nacionalnih manjina postaje snažna poluga za jačanje položaja hrvatskih nacionalnih manjina tamo gdje one žive«, rekao je Plenković. 
»Bilo je i pokušaja da se kroz ustavno-pravne inicijative dovedu u pitanje prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj«, rekao je Plenković nadovezavši se na aktivni proces izmjena Ustavnog zakona kojima se želi uvesti ustavno-pravna procjena pravne dopuštenosti referendumskih pitanja, čime se želi dodatno zaštititi prava, posebice nacionalnih manjina.
U Hrvatskom saboru je, u organizaciji Ureda potpredsjednice hrvatske Vlade Anje Šimprage (predstavnice srpske nacionalne manjine), održan drugi dan konferencije na temu političke zastupljenosti nacionalnih manjina kao preduvjeta za jačanje manjinskih prava.
Manjine bogatstvo, a ne prijetnja

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković je u uvodnom govoru kazao kako je ovim zakonom 2002. godine, između ostalog, broj manjinskih zastupnika u Saboru povećan s pet na današnjih osam. »Pripadnici manjina dobili su i pravo biranja svojih predstavnika u tijela lokalne i regionalne samouprave. Osnovan je i Savjet za nacionalne manjine, koji omogućava značajnu proaktivnost kada je u pitanju ostvarivanje i zaštita prava manjina«, kazao je Jandroković i istaknuo kako je za afirmaciju i provedbu postojećeg zakonskog okvira ključna bila i ostaje – politička volja.
»Naše će nadležne institucije, predvođene Vladom, nastaviti ulagati sve potrebne napore i financijska sredstva u svrhu provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Gotovo 295 milijuna kuna izdvojenih u tu svrhu u 2021. godini snažno govore tomu u prilog. Hrvatski će sabor nastaviti davati doprinos svim inicijativama usmjerenima k poboljšanju položaja manjina: kroz političke rasprave i zakonodavnu aktivnost, kroz svoja radna tijela i kroz međunarodnu suradnju. Dok se obraćam ovom skupu, u nazočnosti potpredsjednice Vlade i potpredsjednika Sabora, oboje pripadnika nacionalnih manjina, dojma sam da i ta činjenica zorno svjedoči o dosezima Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina«, poručio je Jandroković.
»Donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina otvorilo je vrata ulaska Hrvatske u EU, to je utjecalo na položaj Hrvatske u svijetu te imalo važnu ulogu u procesu integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo«, rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.
Taj model omogućio je snažniju participaciju predstavnika nacionalnih manjina u izvršnoj vlasti na svim razinama – od lokalne do državne, a i sadašnja je vlada formirana uz potporu predstavnika iz reda nacionalnih manjina.
Šimpraga je ocijenila kako su ciljevi multikulturalnosti održivi samo u društvu u kojem većinski narod prihvaća manjinske skupine kao svoje bogatstvo i u kojem ih se ne gleda kao prijetnju. 
»U takvom društvu stečena prava i visoki standardi manjinske zaštite ne vide se kao prinuda koja je obavezna i ovisna o nekoj demografskoj matematici«, poručila je. 
Upozorila je i kako su brojne manjinske zajednice danas suočene s negativnim demografskim trendovima, što je pokazao i posljednji popis stanovništva. Za manjine to predstavlja dodatnu opasnost jer pojedini politički akteri to koriste za osporavanje pozitivnih postignuća u sustavu manjinske zaštite.

Potrebna obnova povjerenja

Predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer najavio je da će se Savjet u budućnosti baviti pitanjem priznavanja stečenih prava koja još nisu riješena. 
»Manjinska prava nisu nikakva dodatna prava već se uvode kao sredstvo putem kojeg bi manjina mogla ostvariti jednaka prava kao svi ostali građani«, rekao je.  
Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović-Burić kazala je kako Hrvatska u posljednjih 20 godina bilježi snažan doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Međutim, istaknula je potrebu za dodatnim mjerama, u podizanju svijesti o povijesnoj prisutnosti nacionalnih manjina, borbi protiv segregacije u školovanju, kažnjavanju povijesnog revizionizma te antimanjinske retorike u javnom govoru.
Dekanica Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić-Grotić istaknula je da se nedostaci odnose na probleme zapošljavanja pripadnika manjina u kvotama koje zakon predviđa, postoji i problem uvođenja dvojezičnosti na prostorima na kojima pripadnici manjina zadovoljavaju zakonsku kvotu, ali i problem obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac poručio je kako se teško mogu promijeniti stvari koje su se događale u prošlosti, ali da to možemo popraviti. 
»Tako da sve ono što je u nekom trenutku moglo biti pogrešno, ne činimo danas. Obnova povjerenja, izbjegavanje ekstremizama, sprječavanje netolerancije, to smatramo svojom važnom i obvezujućom ulogom, kao građana ove zemlje i političkih predstavnika«, poručio je Pupovac. 
U dva dana konferencije domaći i strani stručnjaci, pripadnici akademske zajednice, ali i Vlade i Hrvatskog sabora, raspravljali su o učincima koje Ustavni zakon ima u praksi, o njegovim dobrim i lošim stranama, a propitali su i je li zakon pridonio integraciji pripadnika manjina u društvo. 
Priredila: Jasminka Dulić