3. prosinca 1925. – Neven donosi otvoreno pismo ministru prosvjete Stjepanu Radiću (predsjedniku Hrvatske seljačke strane). Pismo potpisuju »bunjevački Hrvati«, koji predočavaju ministru kako je 1. prosinca u Subotici proslavljen dan ujedinjenja, »Sve su kuće bile okićene zastavama: srpske (kuće) srpskim zastavama, a bunjevačke kuće hrvatskim... Na ovdašnjem pravnom fakultetu kao najvišoj državnoj ustanovi vila se nova srpska zastava.«

4. prosinca 1952. – NIN donosi članak Subotica: kulturno blago o kome se malo zna, gdje spominje Josu Šokčića. Ovaj čuveni mjesni novinar sačuvao je 10 dvotjednika, 75 mjesečnika, 112 tjednika, 39 dnevnih listova i 10 drugih časopisa i novina, te veliki broj fotografija kulturnih radnika. Njegova zbirka predstavlja 90% primjeraka mjesnog subotičkog tiska u Subotici od druge polovice 19. stoljeća. U njoj se nalaze neki primjerci, koje Gradska knjižnica nema.

5. prosinca 1947. – Hrvatska riječ piše da je 29. studenoga u Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici održana premijera pastirske igre Dubravka od Ivana Gundulića, koja je prvi puta prikazana 1628.

6. prosinca 1938. – Hrvatski dnevnik piše da je 4. prosinca u prostorijama Hrvatskog prosvjetnog društva u Subotici bila velika nikolinjska zabava. Najveći humor unio je Matej Jankač, koji je otpjevao uz pratnju glasovira Rovaš sv. Nikole posvećen pjevačima i pjevačicama HPD-a Neven. Rovaš je sastavio Ivan Malagurski, predsjednik Nevena. Nakon toga dijeljeni su darovi sv. Nikole.
7. prosinca 1930. – Hrvatska straža piše da su članice društva Dobrotvorne zajednice Bunjevaka (vanjska organizacija društva Srce Marijino) podijelile božićne darove prvog tjedna adventa (30. studenoga). Zajednica je zaodjenula ukupno 108 mladih i starih. Prednost su imala djeca bez oca i majke, te zapuštena starija čeljad. Ovom događaju je pored odbora na čelu s Mandom Šarčević prisustvovalo i 150 članica.

8. prosinca 1923. – Hrvatske novine, glasilo struje Blaška Rajića, pišu: »Bunjevci i Šokci još prije 5 godina nisu se priznavali Hrvatima. Danas, kao čitaoci Hrvatskih Novina, priznaju se, svi, Hrvatima, kako što i jesu od istoka. I njih nije doveo do toga priznanja ni Radić, ni Pašić, nego – Bunjevačko-Šokačka Stranka.«

9. prosinca 1922. – Neven piše o skandalu, kojeg su izazvali gradski redari u četvrtak, 6. prosinca – dan prije blagdana Začeća Blažene Djevice Marije (u petak 7. prosinca) kada se po starom subotičkom običaju održava tjedna tržnica. Na žitnom se trgu u četvrtak ujutro pojavilo mnogo ljudi s kolima pšenice i hrane. Međutim, petorica redara rastjerali su i prodavače i kupce, govoreći: »Sutra nije blagdan, dođite sutra na tržište«. Salašari su s razlogom bili ogorčeni. Došli su sa salaša udaljenih 10-12 km od grada, vozeći se lošim cestama. I onda su im gradski redari, koje izdržavaju svojim pristojbama, zabranili prodavati na djelatni dan svoje produkte. Zbog toga su ogorčeni seljaci (Hrvati) smjesta sastavili jednu deputaciju, koju je predvodio narodni zastupnik Blaško Rajić. Posjetili su zamjenika gradonačelnika Nikolu Tabakovića, koji je odgovorio da ne zna o slučaju ništa. Sutradan, 7. prosinca, provokatori (nekatolici) su pokušali opstruirati bogosluženje u katoličkim crkvama, govoreći: »Danas nije blagdan«. Člankopisac završava članak primjedbom: »Sramotno je to u XX. stoljeću da pobožno građanstvo bude vrijeđano u svojim vjerskim osjećajima... Zar je Bunjevac poslije oslobođenja samo zato dobar, da plaća porez?«