Ovogodišnji program Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. započeo je 11. studenoga te traje do 20. studenoga. Kao i svake godine, program obuhvaća razne manifestacije kulturnog te edukativnog karaktera, a u njega su uključene gradske ustanove te udruge proizišle iz Domovinskog rata.
Ove godine će uz hrvatske branitelje te članove obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara kolonu sjećanja povesti i oni koji su kao djeca pretrpjeli ratna razaranja Vukovara.
U dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice Dr. Juraj Njavro Vukovar će 18. studenoga u 10 sati započeti program pod nazivom »Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta«.
Po završetku programa krenut će Kolona sjećanja koja će iz dvorišta bolnice krenuti uobičajenom trasom do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje će uslijediti odavanje počasti polaganjem vijenaca te sveta misa.
»Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji se u Hrvatskoj obilježava 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice. Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1.800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1.624, a ranjeno više od 2.500 osoba. U koncentracijske logore odvedeno je oko 7.000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja. Uz žrtvu Vukovara, prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA-a i srpski pobunjenici, koji su Škabrnju po okončanju napada spalili i u potpunosti uništili, a katoličku crkvu do temelja srušili. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni«, navodi se na portalu Hrvatskoga sabora.
Gradonačelnik Ivan Penava istaknuo je kako je još od 1997. godine uvriježen stav da su objavom programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara u Vukovar pozvani svi koji mu žele iskazati pijetet za podnesenu žrtvu 1991. godine.
»U Vukovar su svi pozvani i dobrodošli, no ipak, kako bi do izražaja došla širina i uključivost, imam potrebu dodatno uputiti pozive određenima jer jedina stranka, a koja je ključan i bitan čimbenik Vlade Hrvatske – Samostalna demokratska srpska stranka, kao i dio građana Vukovara, izbjegava Kolonu sjećanja i pravi se da se 1991. godina u Vukovaru nije dogodila, da naš grad nije sravnjen sa zemljom te da nije bio meta brutalne agresije. Ni ove godine ne dvojim da će Kolona sjećanja Vukovarom proći dostojanstveno te da će ona biti masovna. Smatram kako su oni koji u medijima potiču napise da će u Vukovaru biti dvije kolone, na zadatku destrukcije Vukovara i Hrvatske te pronošenja vijesti da je takva problematika u Vukovaru redovita i uobičajena. Jasna je činjenica da svake godine desetci, a nekada i stotine tisuća ljudi dođe u Vukovar na 18. studeni te da sve prođe u najboljem mogućem redu te bez ijednog incidenta«, rekao je Penava.
U koloni ove godine neće biti predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji 18. studenoga odlazi u Škabrnju.  
»Ja ću 17. doći u Vukovar na otkrivanje spomenika Kati Šoljić u organizaciji lokalnih ljudi i 4. Gardijske iz Splita, a 18. ću konačno otići u Škabrnju«, izjavio je predsjednik Milanović.
»Netko očito želi konflikt, to ovoga puta izgleda da nismo ni Plenković ni ja«, kazao je te odbacio nagađanja o dvjema kolonama.
Osudio je predsjednik i oskvrnuće spomen-obilježja poginulim Vukovarcima nedaleko od Kupresa, koji je obišao prošlog tjedna, rekavši da će se Hrvatska potruditi da se otkriju počinitelji.
Prozivanja od strane gradonačelnika Penave Milorad Pupovac nije želio komentirati za medije. 
H. R.