Zastupnica Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskom saboru Dragana Jeckov ocijenila je da je izbor Tomislava Žigmanova, lidera Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata, za ministra u Vladi Srbije »značajan iskorak za hrvatsku zajednicu u Srbiji i da to nitko ne može razumjeti bolje od pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj«.
Za tjednik srpske nacionalne manjine u hrvatskoj Novosti zastupnica Jeckov je rekla: »Mi, manjinci, znamo da nije nimalo jednostavno djelovati u napetim i lošim odnosima dvije države, jer se ti loši odnosi dominantno reflektiraju na svakog Hrvata u Srbiji i Srbina u Hrvatskoj. Znamo da je ovo maleni korak iz perspektive većine, ali iz perspektive manjine ovo je troskok. Svojim ograničenim snagama i političkim djelovanjem svejedno nastojimo pridonijeti tome da se odnosi država usmjere prema poboljšanju. Istrajemo u svojim naumima, šaljemo poruke da suradnja nema alternativu i da dijalog mora biti na prvom mjestu«.
Važno je da je rad Tomislava Žigmanova prepoznat i od institucija Srbije, smatra Jeckov, te da će manjine, posebno hrvatska, ovom participacijom u vlasti podići svoju vidljivost i dodatno poboljšati svoju poziciju.
»Upravo zato je neobično važno da Žigmanov nastavi daljnji rad u Vladi Srbije na način kako je to dosad radio, stavljajući naglasak na pozitivnu političku zastupljenost na svim razinama vlasti«, rekla je zastupnica.
Dok se u Srbiji događaju pozitivni pomaci za nacionalne manjine, Jeckov je skrenula pažnju da se istovremeno, s ove strane Dunava, na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća Vukovara našla odluka o pokretanju izmjene Statuta u smjeru brisanja odredbi o službenoj upotrebi srpskog jezika i pisma. Iz gradskog Statuta izbrisana je odredba o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području Grada Vukovara, a to je opravdano usklađivanjem s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, budući da je njime određeno da pripadnika određene manjine za dvojezičnost mora biti najmanje trećina. Prema posljednjem popisu stanovnika, Srba u Vukovaru ima 6.890 ili 29,73 posto od ukupno 23.175 stanovnika.
Jeckov je pojasnila da propisana minimalna prava na srpski jezik i ćirilično pismo svejedno mogu biti zadržana u statutu, što ne samo da ne bi bilo suprotno zakonu već je kao mogućnost propisano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Jeckov je podsjetila da se Hrvatska u taj zakon »klela« prilikom ulaska u Europsku uniju, a takva je ujedno i preporuka brojnih međunarodnih tijela, organizacija te konvencija koje je Hrvatska ratificirala ulaskom u EU.
»I ovo je svakako iskorak, samo u pogrešnom, negativnom pravcu čime će se vrlo vjerovatno uspostaviti loša praksa brisanja manjinskih prava čim broj neke manjine padne ispod zakonskog, inače vrlo visokog praga. A na taj vrlo visoki prag, iz godine u godinu, upozoravaju nas iz Odbora ministara u svojim preporukama o primjeni Povelje Europske unije o regionalnim jezicima i Rezoluciji o provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina«, poručila je Jeckov.
Naglasila je da Hrvatska krajem godine obilježava 20 godina od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji je usvojen u kontekstu početka pristupanja Hrvatske članstvu Europske unije. Ocijenila je da ovakvom odlukom vukovarske vlasti oduzimaju prava čak i onima koji su rođeni nakon donošenja Ustavnog zakona, koji s ratom nemaju apsolutno nikakvih dodirnih točaka.
»S jedne strane su to pozitivni, s druge strane negativni iskoraci za pripadnike nacionalnih manjina. Bez obzira na to što su iskoraci za srpsku zajednicu u ovom trenutku negativni, ograničavajući, točnije poništavajući, mi ćemo svakako pozdraviti i podržati svaki pozitivan iskorak za pripadnike hrvatske zajednice u Srbiji«, zaključila je Jeckov.