Po završetku sjednice Glavnog odbora Srpske napredne stranke, održane u nedjelju, 23. listopada, predsjednik Srbije i ove stranke Aleksandar Vučić saopćio je imena 23 buduća ministra u novoj Vladi mandatarke Ane Brnabić. 
Izostavio je Ministarstvo za informiranje i telekomunikacije (Mihailo Jovanović) i Ministarstvo za javna ulaganja (Marko Blagojević) kao i imena tri ministra bez portfelja. Ta je imena, uz prethodna, navela mandatarka za sastav nove Vlade, buduća premijerka u trećem mandatu, Ana Brnabić na sjednici Narodne skupštine posvećene izboru nove Vlade. Sjednica je u ozračju međusobnog optuživanja i omalovažavanja, između premijerke i zastupnika većine te zastupnika oporbe započela u utorak, 25. listopada, i nastavila se u srijedu i do zaključenja ovog broja se nije završila. 

Brnabić: Rezultati prethodne Vlade

U prijedlogu programa Vlade za novi (ograničeni) mandat Brnabićeva se u prvih pola sata pohvalila uspjesima tijekom svoga prethodnog mandata, među ostalim – brigom o zdravlju građana i borbom protiv covida-19, otvaranjem tri nove bolnice (u Beogradu, Kruševcu i Novom Sadu), povećanjem plaća zdravstvenim radnicima, digitalizacijom i ulaganjima u rekonstrukciju i izgradnju zdravstvenih ustanova. Nadalje je istakla ekonomske pakete za podršku privredi i građanima tijekom pandemije u iznosu od blizu 9 milijardi eura, smanjenje nezaposlenosti, strane direktne investicije u visini 3,7 milijardi eura, nove autoceste, tvornice, rast investicija u istraživačke i razvojne centre, sofisticiranih poslova i proizvodnje, što znači, kako je rekla, kvalitetnije i bolje plaćene poslove. Rekla je kako je BDP u 2020. godini pao za samo 0,9 %, a rast u 2021. godini je bio 7,5 %.
Kao jedan od najvećih rezultata prethodne Vlade istakla je prvu brzu prugu u Srbiji od Beograda do Novog Sada, te je rekla kako je odmah nastavljena izgradnja brze pruge od Novog Sada do granice s Mađarskom, koja treba biti završena u mandatu ove Vlade te se priprema izgradnja brze pruge od Beograda do Niša.
Posebno je istakla izvoz IKT sektora, koji je prošle godine dostigao blizu 2 milijarde eura, a ove godine očekuje da će preći 2,6 milijardi. Prema procjeni Eurostata, rast broja zaposlenih u IKT sektoru u Srbiji od 2016. godine je 51,2 %, što je jedna od najvećih stopa rasta u Europi, navela je. Osim toga, kao jednu od najvažnijih tečevina prethodne Vlade, istakla je ustavne amandmane u području pravosuđa koji su potvrđeni referendumom čime je, smatra, depolitizirano pravosuđe i osigurano nezavisno sudstvo i samostalno tužiteljstvo.
Rekla je kako je puno posla urađeno kada je riječ o reformama – u pravosuđu i jačanju slobode medija, ali da je još posla ostalo na unaprjeđenju medijske scene i usvajanju medijskih zakona, što će biti prioriteti buduće Vlade i zbog čega je formirano posebno ministarstvo.
»Obećali smo beskompromisnu i bespoštednu borbu protiv mafije. U velikoj akciji MUP, BIA, i u koordiniranoj akciji s Tužiteljstvom za organizirani kriminal uhićeni su Veljko Belivuk, njegov najbliži suradnik Marko Miljković i još 14 članova njegove kriminalne grupe«, rekla je Brnabić i dodala da je to jedan od najvažnijih rezultata Vlade u prethodnom mandatu.

Apsolutni prioritet – energetika

U drugih pola sata Brnabić je govorila o planovima buduće Vlade i rekla kako će se suočiti s izazovima mnogo većim i mnogo zahtjevnijim jer »svijet polako, od 24. veljače, klizi u Treći svjetski rat, sa sve češćim i sve ozbiljnijim zveckanjem nuklearnim naoružanjem i sve manjim šansama za mir koji bi se sklopio u kratkom roku«.
»Od 24. veljače ove godine, kada je započeo rat u Ukrajini, sve u svijetu, a posebno na europskom tlu, se promijenilo. Gotovo jedina vanjskopolitička tema je Ukrajina i odnos prema Ruskoj Federaciji. Dvije isključive ekonomske teme postale su: energetika i inflacija. U političkom smislu sve više djeluje da su emocije nadvladale razum, a da će najveća jagma u budućnosti biti jagma za energentima i hranom«, rekla je Brnabić.
Apsolutni prioritet će stoga biti nova energetska politika – izgradnja novih energetskih kapaciteta, naftovoda ka Mađarskoj, nastavak zelene tranzicije i ulaganje u zaštitu okoliša, u što će biti uloženo oko 12 milijardi eura u okviru razvojnog plana »Srbija 2025«.
Kako bi se ostvarili ovi planovi – kapitalne investicije, rast plaća i mirovina nužno je, rekla je Brnabić, dodatno povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede što se treba postići, među ostalim, i ulaganjem u obrazovanje s naglaskom na dualno obrazovanje, ulaganjem u znanost i istraživanja i njihovo povezivanje s privredom.

Crvene linije i svetinje

Zacrtani cilj je da do 2026. godine prosječna plaća u Srbiji bude 1.000 eura, a prosječna mirovina 500 eura, a da bi se to ostvarilo preduvjet je sačuvati mir i stabilnost na ovim prostorima i zato će se nastaviti s europskim integracijama, istakla je.
»Srbija će nastaviti svoj europski put, jer Srbija pripada porodici europskih naroda i zemalja. Više od 65 % stranih investicija u Srbiji su investicije iz zemalja članica EU. Više od 70 % našeg izvoza se plasira u EU. Uz podršku EU gradimo mnoge infrastrukturne projekte i realiziramo javna ulaganja u škole, bolnice, gerontološke centre i slično. Čitava naša regija može biti dugoročno stabilna, bolje povezana i prosperitetna samo kao dio šire europske porodice. Europskoj uniji se može svakako mnogo zamjeriti, ali ona je najuspješniji mirovni projekt čitavog čovječanstva i, strateški, naša krajnja destinacija jeste u Uniji«, poručila je Brnabić.
Rekla je kako se danas jasno razumiju poruke iz EU da dalji napredak zavisi od dva pitanja – »hoćemo li uvesti sankcije Rusiji i koliko brzo, i na koji način je moguće doći do finalnog sporazuma o normalizaciji s Prištinom«.
»Mi želimo postati članica EU i na tome ćemo raditi, ali istovremeno mi tražimo da svi pokažu poštovanje prema našem teritorijalnom integritetu kao međunarodno priznate države, na isti način kako se danas, potpuno ispravno, brani teritorijalni integritet drugih međunarodno priznatih država. Mi tražimo da se principi međunarodnog prava poštuju neselektivno, kao i Povelja UN-a, i da se dosljedno poštuju i primjenjuju sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. Srbija samo traži da se principi međunarodnog prava ne tumače kako kome odgovara, i u zavisnosti od vremena, okolnosti i prilika, već apsolutno i neselektivno. Svi ministri u Vladi moraju to poštovati i na svakom koraku i u svakoj situaciji braniti takav stav naše zemlje«, rekla je mandatarka.
J. D.