Podržan ulazak Hrvatske
u Schengenu
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u Europskom parlamentu (LIBE) podržao je pridruživanje Hrvatske Schengen zoni. Za ovaj izvještaj je glasalo 45 europskih zastupnika, osam ih je bilo protiv, a pet suzdržano. Na raspravi koja je održana u utorak, 25. listopada, potvrđeno je kako bi se Hrvatska mogla priključiti Schengenu početkom 2023. godine.
Autor izvještaja Paulo Rangel je nakon glasanja izjavio da je Hrvatska prošla »najsveobuhvatniju evaluaciju za članstvo u Schengenu od bilo koje zemlje EU do sada«. Naveo je da je zemlja ispunila 281 preporuku u osam područja schengenske pravne stečevine. Planirano je da europski zastupnici glasaju oko ovog izvještaja na plenarnoj sjednici, zakazanoj za 9. studeni ove godine.
Schengen je najveća bezgranična zona na svijetu. Broji 26 država članica od kojih četiri nisu punopravne članice EU, ali se smatraju pridruženim zemljama. Hrvatska je najmlađa članica EU koja se priključila u srpnju 2013. godine. Rumunjska i Bugarska, koje su se priključile europskom bloku 2007. godine, i dalje su na čekanju jer nisu ispunile sve potrebne uvjete.
Olenik: Koalicija Vojvođani
više ne postoji
»Koalicija Vojvođani više ne postoji. Prihvaćanjem ministarskog mjesta, Tomislav Žigmanov napustio je koaliciju i ona više ne postoji«, istaknuo je za dnevni list Danas zastupnik Aleksandar Olenik, koji je zajedno sa Žigmanovim na parlamentarnim izborima 3. travnja izabran za zastupnika na manjinskoj listi Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani.
Olenik napominje da nova personalna promjena neće nikako utjecati na politiku, jer zastupnička grupa Europski regioni ostaje dosljedna oporba vlasti Aleksandra Vučića.
»Nastavljamo s političkom borbom koja Srbiju vidi u EU, a prvi korak ka tome je uvođenje sankcija Rusiji«, ističe Olenik. Prema njegovim riječima, što se tiče predloženog sastava Vlade, prvo treba reći da je Aleksandar Vučić opet prekršio Ustav predlažući ministre na šta nema pravo, ni kao predsjednik partije, ni kao predsjednik države.
»Jasno je da će i nova vlada nastaviti sa štetnom politikom Borisa Tadića ‘sjedenja na dvije stolice i četiri stupa’. Nastavak ove politike nas udaljava od EU čime mi sami sebe stavljamo iza nove željezne zavjese, u društvo Sjeverne Koreje, Irana, Rusije i Bjelorusije. Ova politika donosi dalji porast cijena, inflaciju i izolaciju«, kazao je Olenik.
Pokrajinska vlada
Energenti za
socijalno ugrožene
Pokrajinska vlada izdvojila je 50 milijuna dinara za nabavu energenata za socijalno ugroženo stanovništvo na teritoriju AP Vojvodine.
Ovom mjerom potpore bit će obuhvaćeno 3.330 najugroženijih domaćinstava, koja će dobiti vaučere od 15.000 dinara, koje će moći iskoristiti za plaćanje računa ili za refundaciju troškova za kupovinu ogrjevnog drveta, uglja, peleta ili mazuta.
Pomoć će biti upućena općinama koje ne mogu samostalno osigurati sredstva za pomoć socijalno najugroženijim građanima, koji zbog visoke cijene energenata nisu u mogućnosti prevladati poteškoće u vezi s nabavom ogrjeva pred predstojeću zimu.
Općine kojima će biti upućena pomoć su: Bela Crkva, Kovin, Alibunar, Plandište, Novi Bečej, Sečanj, Žitište, Nova Crnja, Novi Kneževac, Kanjiža, Senta, Ada, Čoka, Mali Iđoš, Apatin, Bač i Vrbas. Subvencije će biti realizirane prema kriterijima i prioritetima koje će definirati centri za socijalni rad u tim općinama.
Pokrajinska vlada zadužila je i Direkciju za robne rezerve AP Vojvodine da lokalnim samoupravama u AP Vojvodini isporuči 35.000 paketa pomoći u hrani i sredstvima za higijenu za socijalno ugroženo stanovništvo. Pomoć u ukupnoj vrijednosti od 85 milijuna dinara bit će upućena u 32 općine u Vojvodini.
Na sjednici, održanoj u srijedu, 26. listopada, donijeto je rješenje da se Domu za djecu ometenu u razvoju Kolevka u Subotici usmjeri 19,7 milijuna dinara za nabavu nedostajuće opreme – minibusa s invalidnom rampom, opreme za kuhinju i kreveta.
(APV)
