22. listopada 1940. – Hrvatski dnevnik piše o prilikama u subotičkoj Gradskoj kući u kojoj i nakon pada Milana Stojadinovića, autokratskog predsjednika vlade, »vedri i oblači bivši zastupnik Marko Jurić preko svog pouzdanika općinskog komesara Ladislava Lipozenčića«. Užurbano se radi na sastavljanju dnevnog reda skupštine gradskog vijeća zakazane za 25. listopada. Za mjesto upravitelja gradske bolnice natjecalo se 14 kandidata, od kojih su dvojica Jurićevi, dotično Lipozenčićevi miljenici. Senator Josip Vuković Đido, međutim, posjeduje dokaze, koji diskvalificiraju obojicu. Jedan još »ni do danas nije uredio knjige ni blagajnu«, »pa radi toga i leži njegova kaucija u gradskoj blagajni«. Drugi je pak bio »kažnjen zbog svog nepravilnog rada u općini« i to presudom »drugostepenog suda u Novom Sadu«.

23. listopada 1926. – Hrvatske novine pišu o prilikama zadužbine Marije Vojnić Tošinice. Radikalska vlada je »natrpala u sirotište zadužbinske činovnike: upravnika i nastavnike i podvornike, sve do jednoga same Srbe«, koji »vuku plaću od katoličke zadužbine i uživaju stan, a siročeta ni jednoga«. Ni kapela (crkva sv. Križa) nije predana »u ruke katolika, već u njoj trune rublje i namještaj«.

24. listopada 1874. – Subatički glasnik piše o neuspjelom pokušaju Stipe Kulundžića, gradonačelnika Subotice 1847. i 1848. – 1849., da ponovno bude izabran na čelo grada. Člankopisac piše da je Kulundžić bio »čestita i poštena starina u našoj varoši«. »Vrime švabsko« (Bachov apsolutizam) proveo je »u samoći na svojoj pustari... na Nagjfinju na salašu«. Puk ga je želio, ali njegovi vođe (plemstvo) nisu. Mukići, predvodnici »plemitaške stranke«, napravili su dogovor s obiteljima Lenard i Vojnić o podjeli vlasti u Subotici, zbog čega je »većina kuputaša« (inteligencije) napustila Stipu Kulundžića i prišla taboru Mukića.

25. listopada 1873. – Subatički glasnik piše da je umro Stipan Kujundžić, bivši gradonačelnik Subotice, zemaljski zastupnik višeg reda.

26. listopada 1937. – Napló piše da je u Jugoslavensko-njemačkom društvu u Beogradu dr. Adalbert Marković po nalogu egipatskog ministarstva za trgovinu i obrt održao predavanje »Od krilatog sunca do polumjeseca«. Marković je svoje predavanje ilustrirao snimkama, koje su pružile bogatu sliku o povijesnoj baštini i prirodnim ljepotama Egipta. Marković je zapravo bio izravni potomak Duje Markovića, jednog od dvojice predstavnika Hrvata koji su iznijeli zahtjeve svog naroda pred bavarskim izbornim knezom Maksimilijanom II. Emanuelom 1687., zapovjednika bačkih graničara, začetnika plemenite obitelji Marković iz Sombora i sudionika glasovite bitke kod Slankamena 1691.

27. listopada 1923. – Subotičke novine pišu da je Državno tužiteljstvo u Subotici zaplijenilo prethodni broj ovog lista (od 20. listopada) zbog članka »Načelnik grada Subotice«, u kojem je prvi čovjek grada Andrija Pletikosić prikazan kao oportunist i autošovinist. Međutim, Okružni sud u Subotici nije ocijenio članak »uvredljivim po Ustav«, te nije osnažio ovu zapljenu.

28. listopada 1922. – Subotičke novine piše da radikalske vlasti u Subotici čine napore kako da prisile Bunjevačko-šokačku stranku na suradnju. Kao pritisak na zemljoposjednike (gazde) popisali su posjede od 80 lanaca, tj. uvrstili ih u fond za agrarnu reformu. Obećali su također da će vratiti u službu dvojicu otpuštenih profesora. Komentar lista glasi: »Razbojnik u šumi upre nož u srce: ’daj pare il ćeš umrit’. A kad dade svoje pare, ipak mora poginut, da se za napadača ne bi doznalo«.