»Na političkom polju postoji rivalitet između Hrvatske i Srbije, koji se svako malo prelije i na pitanje ekonomije«, piše portal index.hr u autorskom članku Branimira Perkovića 16. listopada. »Odmjerava se tko ima veći BDP, koliko je rastao, gdje se bolje živi, tko više izvozi, u koga strane kompanije više investiraju itd.«
Analizirajući ekonomske podatke u dvije susjedne zemlje Perković navodi kako je BDP po stanovniku Srbije 2021. iznosio 5.910 eura, manje nego Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Litve, Latvije, Poljske, Mađarske, a da je razvijenija od Sjeverne Makedonije i Albanije.
S druge strane, piše Perković, »Hrvatska se može tješiti da je s BDP-om po stanovniku od 13.490 u 2021. više nego dvostruko razvijenija od Srbije«, ali ocjenjuje kako je to »slaba utjeha obzirom na to koliko je drugih država preteklo Hrvatsku«.
Tako se danas Hrvatska, osim time što je razvijenija od Srbije, može pohvaliti istom stvari u odnosu na Latviju, Tursku, Rumunjsku i Bugarsku, ali, ocjenjuje, autor »to je daleko od uspjeha« potkrjepljujući to podacima da je »na početku 21. stoljeća Hrvatska imala veći BDP ne samo od nabrojanih zemalja nego i od Mađarske, Slovačke, Estonije, Poljske te Litve«.
»Industrijska proizvodnja u Srbiji i Hrvatskoj je bijedno mala. Litva, država s 2,8 milijuna ljudi, ostvaruje veću bruto dodanu vrijednost industrijske proizvodnje od Hrvatske s 3,9 milijuna i Srbije sa 6,9 milijuna stanovnika, kao i Slovenija s 2,1 milijun stanovnika. Godine 2021. ukupna vrijednost izvoza iz Hrvatske iznosila je 19,19 milijardi eura, a Srbije 21,6 milijardi. Dijeleći s ukupnim brojem stanovnika, Hrvatska izvozi nešto manje od 5.000 eura po stanovniku, a Srbija oko 3.150 eura. Na prvu bi se moglo pomisliti kako Hrvatska stoji puno bolje od Srbije, ali to nije istina jer obje zemlje zaostaju za ekonomski stabilnim malim državama u Europi. Primjerice, Slovenija je u 2021. ostvarila 39,1 milijardu eura izvoza roba, što daje izvoz po stanovniku od 18,750 tisuća eura. 
Perković zaključuje kako »za vlastite ekonomske neuspjehe Hrvatska i Srbija ne mogu kriviti nikoga osim same sebe. Hrvatska eventualno može kriviti Srbiju zbog rata, ali to nije bio presudni trenutak u kojem je Hrvatska počela zaostajati za ostalim državama. Srbija je apsolutno sama odgovorna za vlastitu sudbinu. Pred raspad Jugoslavije BDP po stanovniku Hrvatske je bio 29 posto veći nego Srbije (bez Vojvodine). Godine 2021. je bio više nego dvostruko veći, a da se izolira Vojvodina razlika bi bila još veća. To je u stvari dobar rezultat s obzirom na razdoblje od raspada Jugoslavije, jer je 2000. BDP po stanovniku Hrvatske bio čak tri puta veći. Jasno je iz podataka, Srbija je u ratovima 90-ih sebe osudila na višedesetljetno golemo zaostajanje za Hrvatskom«.
»Iako političari u Srbiji i Hrvatskoj vole kriviti druge za nazadovanja vlastitih država, a to rado čine i građani, istina je da su obje zemlje primarno same krive za to što su postale slijepo crijevo Europe. Samozavaravanje i mitomanija su utješni, ali ne rješavaju probleme. A problem je taj da su Hrvatska i Srbija propadale dok su se međusobno natjecale tko će biti najbolji među najgorima, dok se u obje države granala korupcija i kriminal, dok su im građani iseljavali. Htjele one to ili ne, usmjerene su jedna na drugu po pitanju političke i gospodarske suradnje«, piše Perković. 
Index.hr