Hrcko

Kravata i od papira

Kravata je hrvatski simbol univerzalno poznat i cijenjen. Dan kravate obilježava se 18. listopada, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama okruženja. Na ovaj dan mnogi su stavili/vezali kravatu i time obilježili njen dan. I mališani u vrtićima i školama rezali su, crtali, bojili, lijepili i izrađivali vlastite unikatne kravate. Neki od njih su zavirili u ormare tate, djeda i vezali kravatu oko vrata, a sve kako bi podržali Dan kravate.
Hrvati su svijetu podarili kravatu, ali su je drugi narodi dalje njegovali, razvijali i usavršavali. Amerikanci su koncipirali kravatu u tri dijela i tako je tehnološki usavršili. Najznačajniji doprinos razvoju kravate dali su Francuzi, Englezi i drugi europski narodi. Stoga je kravata i simbol Europe. 
Kravata se smatra simbolom otmjenosti i kulture odijevanja. 

Evo niza zanimljivosti o kravatama: 
– Muškarci su uvijek nosili nešto oko vrata. U 18. stoljeću su u modi bili rupci koji su se vezali ispod ovratnika kako bi se manje prljao i dulje služio. 
– Danas možete kupiti neprobojnu kravatu dizajniranu za kalibar 9 mm, ali možete kupiti (ako možete) i kravatu optočenu dijamantima i zlatom, cijena joj je »skromnih« 220 tisuća dolara.
– Amerikanci godišnje potroše oko milijardu dolara na kupovinu oko 100 milijuna kravata, no najveći proizvođač nalazi se u Kini, gdje se godišnje proizvede oko 200 milijuna kravata. 
– Postoje ljudi koji sakupljaju kravate, kao kolekcionari, i njih nazivaju grabatolozima.
– U 19. stoljeću postojala je praksa koja je i danas prisutna, a to je da se crna kravata nosi za vrijeme žalovanja, a bijela za balove, svečane večere...
– Neki podaci govore da oko 600 milijuna stanovnika Zemlje svaki dan nosi kravatu. 
– Tijekom Francuske revolucije (1789. – 1799.) politička uvjerenja su se prikazivala u boji kravate. 
– Prvi udžbenik vezanja kravate pojavio se 1818. godine i zvao se Necklothitania. 
– Za izradu kravate od svile potrebno je 110 čahura svilene bube.
– Pravila za nošenje kravate su vrlo jasna, no treba pripaziti i na kvalitetu. Tako se smatra da je dobra kravata izrađena od kvalitetne svilene tkanine i da ona dobro drži čvor. Što je gušća tkanina, čvor će bolje držati.
– Stručnjaci kažu kako neformalni stil zahtijeva svjetliju kravatu, a poslovni jednobojnu, te na pruge ili sa sitnim dezenima.
– Kravata se nikada ne nosi uz sportsku odjeću!

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.