Sport

Laka skupina

U nedjelju, 9. listopada, na ždrijebu u Frankfurtu Hrvatska je saznala buduće protivnike u kvalifikacijama za naredno Europsko nogometno prvenstvo koje će se igrati u Njemačkoj 2024. godine. Zahvaljujući odličnim igrama u Ligi nacija (plasman na Final four) i visokoj poziciji na aktualnoj ranking ljestvici najboljih reprezentacija, momčad Zlatka Dalića bila je svrstana u prvi jakosni šešir. A ples kuglica dodijelio joj je sljedeće rivale: Wales, Armeniju, Tursku i Latviju.

Renome

Samo dva mjeseca nas dijele do početka Svjetskog prvenstva i fokus nogometne javnosti je posve usmjeren prema Kataru, ali već sljedeće godine započinje novi kvalifikacijski ciklus. Ovog puta za EP u Njemačkoj. Hrvatska nakon prošlog SP-a u Rusiji, s kojega u Kataru brani naslov vicešampiona te odličnih igara u završnici Lige nacija, uživa veliki renome u vrhovima nogometnog svijeta. Momčad koju čine prvotimci najboljih europskih klubova, a predvodi je i dalje jedan od najboljih svjetskih nogometaša Luka Modrić, s pravom se svrstava u red potencijalnih favorita za najviši plasman u svakom natjecanju u kojemu sudjeluje. Stoga je i posve opravdana uloga apsolutnog favorita u kvalifikacijskom ciklusu za naredni Euro, posebice kada se objektivno sagledaju momčadi iz skupine D. Od svih potencijalnih rivala iz drugog jakosnog šešira Wales je, čini se, najpoželjniji rival ako uzmemo u obzir kako su tamo vrebali Francuska, Engleska i Srbija. Armenija iz trećeg pota je jamačno bolji izbor nego, primjerice, Norveška, Ukrajina ili Švedska. Jedino je prilikom izvlačenja protivnika iz četvrtog razreda europskog nogometa ždrijeb bio nešto nesretniji, jer je Turska objektivno najjača momčad u konkurenciji Gruzije, Sjeverne Makedonije, Grčke ili Farskih otoka. Konačno, posljednji izvučeni rival je Latvija, ali to je lakši konkurent nego Estonija ili Litva. U biti još uvijek aktualni svjetski viceprvak ne može puno dramatizirati niti jedan ždrijeb, bio on teži ili lakši (ovoga puta stvarno jeste), jer mu to status i renome ne dozvoljavaju.

Budućnost

Vatreni će nakon Katara zasigurno doživjeti određene promjene u svojoj reprezentativnoj strukturi, ponajviše ako dođe do oproštaja kapetana Modrića od crveno-bijele kockaste majice. Pored njega će se od igranja za Hrvatsku sigurno oprostiti još neki od senatora (ponajprije Vida i moguće Lovren), pa se u ovom kvalifikacijskom ciklusu stvara okosnica momčadi za EP 2024. i SP 2026. Problema neće biti, jer je izbor kvalitetnih, vrhunskih nogometaša zbilja bogat i izbornik će biti na mukama izabrati i izbrusiti budući reprezentativni dijamant. Na njihovom čelu bit će Mateo Kovačić, legitimni nasljednik legendarnog kapetana Modrića (ako ode u mirovinu), a punu afirmaciju bi trebala doživjeti plejada mladih nogometaša poput Sučića, Biuka, Baturine, Šimića, Ljubičića i ostalih standardnih članova mlade reprezentacije (U21) koja je pod vodstvom izbornika Igora Bišćana ostvarila nastup na Europskom prvenstvu sljedeće godine. 
D. P.

Najave

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.