8. listopada 1940. – Hrvatski dnevnik pod naslovom Divojački vašar – prastari običaj Bunjevaca Hrvata piše o uspjeloj priredbi seljačko-omladinske sekcije HKD-a Miroljub, koja je održana 6. listopada u prostorijama Hrvatskog doma u Somboru. Priredbu je otvorio predsjednik HKD-a Miroljub Antun Matarić. Nakon toga uslijedila je zabava i veselje sa šaljivim programom. Na priredbu je došao veliki broj seljaka iz cijele okolice Sombora i lijepi broj hrvatske inteligencije. Među inim bio je tu mjesni prvak, odvjetnik Grga Vuković sa svojom suprugom. »Divojački vašar« je, kako piše list, »prastari običaj Bunjevaca Hrvata ovih krajeva, koji se drevnom tradicijom održava svake godine na dan sv. Franje«. U nastavku objašnjava: »Za taj se dan vrše medju omladinom velike pripreme, šije se novo ruvo, jedno ljepše od drugoga, a sva omladina, pa i ona, koja godišnje jedanput dolazi u grad, dolazi na ovu priredbu. Tu se za vrijeme plesa upoznavaju momci i djevojke, a roditelji ih znatiželjno promatraju birajući, tko bi im bio najpovoljniji za snahu, dotično zeta…. Ova poznanstva većim dijelom svršavaju o Božiću pred oltarom«.
8. listopada 1940. – Hrvatski dnevnik piše o Kukujevcima. Opisuje ga kao »veliko napredno selo, koje leži pod obroncima Fruške gore na najistočnijem dijelu banovine Hrvatske, na željezničkoj pruzi Zagreb – Beograd«. U nastavku piše da u Kukujevcima živi oko 3.000 Hrvata »koji su listom pristaše HSS«. O prometu piše da je »veoma živ«, jer selo »leži na glavnoj željezničkoj pruzi i cesti Zagreb – Beograd«. Općinska uprava je u rukama HSS-a na čelu s načelnikom Petrom Gajdašićem. U selu djeluje Seljačka zaštita (partijska vojska HSS-a), koja broji 200 članova. Od zgrada izdvaja se Hrvatski dom, koji je svečano posvećen 1939. »Tik do Hrvatskog doma u zajedničkom dvorištu, smještena je u jednoj manjoj posebnoj zgradi Hrvatska čitaonica«, napominje list.
9. listopada 1931. – Jugoslovenski dnevnik piše da je 1. listopada u predvorju Gradske kuće u Subotici akademski slikar Andrija Kujundžić priredio svoju kolektivnu izložbu radova rađenih u masnoj boji, pastelu i akvarelu. Naslikao je između ostalog portret gradonačelnika Subotice Selimira Ostojića.
10. listopada 1962. – Subotičke novine donose kratke životopise Balinta Vujkova i Matije Poljakovića.
11. listopada 1913. – Neven piše da je subotička školska stolica održala 5. listopada sjednicu na kojoj je gradonačelnik Károly Bíró odbio uvrstiti u dnevni red prijedlog Paje Kujundžića o hrvatskom jeziku.
12. listopada 1912. – Neven piše da je Hrvatska zemaljska banka d. d. Podružnica u Subotici uredila svoje nove prostorije u kući Nedeljković »priko puta od pošte i od Népbanke«.
13. listopada 1928. – Hrvatske novine, glasilo Vojvođanske pučke stranke, optužuju HSS za usud Subotičana. Piše da Subotičani trebaju zahvaliti radićevcima (HSS-u) »što nemaju Bunjevca poslanika, već im Makro Jurić vedri i oblači – i smračiva«.
14. listopada 1921. – Neven piše o slučaju mladog hrvatskog učitelja Geze Temunovića. On je radio u subotičkoj »kerskoj« školi. Međutim, poslije odslužene vojne dužnosti bolovao je više tjedana. Mjesec i pol iza početka školske godine ministar prosvjete i policije Svetozar Pribićević razmijestio ga je u Sentu, u »Gunaroš, jedan surduk, 20 km daleko od svake prometne točke, medju čisto madžarsku djecu«, dok su na njegovo mjesto postavili »jednog Srbina, medju čisto bunjevačku djecu«.
