Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je konačne rezultate lanjskog popisa stanovništva o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku, prenijeli su hrvatski mediji. Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, što je 413 tisuća manje nego prije deset godina. U odnosu na popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 9,64 posto od čega je broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama. Najviše je osoba u starosnoj dobi od 60 do 64 godine. 
Rezultati ovog popisa pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 %, Srba 3,20 %, Bošnjaka 0,62 %, Roma 0,46 %, Talijana 0,36 % i Albanaca 0,36 %, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3 %. Udio osoba koje su se u popisu 2021. regionalno izjasnile iznosi 0,33 %, a osoba koje se nisu željele izjasniti 0,58 %.
Podaci pokazuju da je u Vukovaru broj Srba pao ispod 30 %, što znači da njihova nacionalna majina u tom gradu više ne ostvaruje pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma. Ustavni zakon pravo na službenu uporabu njihova jezika i pisma garantira samo pripadnicima nacionalnih manjina koji u općinama i gradovima u kojima žive čine najmanje jednu trećinu ukupnog broja stanovnika. Dok je 2011. u Vukovaru živjelo 34,87 posto Srba, novim popisom utvrđeno je da ih sada u Vukovaru živi 29,73 posto.

Značajan pad broja katolika

Najviše je bure u javnosti izazvao podatak o padu broja katolika u Hrvatskoj. Prema novim podacima, udio katolika u ukupnom broju stanovnika 2011. bio je 86,28 %, a na popisu 2021. ima ih 78,97 %. Pao je i broj pravoslavaca, na popisu 2011. godine bilo ih je 190.143, odnosno 4,44 posto, a deset godina poslije 128.395, odnosno 3,32 posto. Broj agnostika i skeptika porastao je s 0,76 posto na 1,68 posto. Građana koji su se izjasnili kao ateisti i da nisu vjernici bilo je 2011. godine 163.375, odnosno 3,81 posto, a 2021. bilo ih je 182.188, što je 4,71 posto stanovništva. 
»Što se tiče pitanja o vjeri i narodnosti, to je bilo potpuno otvoreno pitanje i osoba se mogla slobodno izjasniti. Državni zavod za statistiku je podatke bilježio upravo onako kako s osoba izjasnila, popisivač nije smio niti na koji način navoditi ili usmjeravati osobu koju je popisivala. Podaci o broju katolika koje je objavio DZS odnose se samo na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici«, rekao je glavni koordinator popisa Damir Plesac U mreži Prvog, jednoj od naslušanijih emisija 1. programa Hrvatskoga radija. 
»Što se tiče podataka o broju ostalih kršćana, oni se odnose na osobe koje su se slobodno izjasnile kao kršćani. Znači, od nešto manje od 187 tisuća onih koji su potpali pod modalitet – ostalih kršćana – njih nešto više od 180 tisuća, ili 96 posto, su se izjasnili kao kršćani, a od njih se nešto više od 157 tisuća izjasnilo da pripadaju Katoličkoj crkvi«, objasnio je Plesac dodavši da oni moraju poštivati slobodnu volju građana.
»Pitanje o vjeri je bilo slobodno pitanje gdje se osoba sama izjasnila kojoj vjeri pripada, a osoba se mogla izjasniti i općenito recimo kao kršćanin. Mi ne možemo pretpostaviti je li taj kršćanin katolik ili je možda pravoslavac ili neki drugi kršćanin. Mi to ne znamo niti možemo znati. Međutim, mi smo prikupljali i podatke o vjerskoj zajednici i onda smo vidjeli da unutar tih kršćana koji su se izjasnili kao kršćani daleko najveći postotak pripada Katoličkoj crkvi. Međutim, konačni podatak je onaj koji smo mi dobili o vjeri – znači kako su se točno građani izjasnili. Ja ne vidim ovdje nikakvih nepoznanica«, istaknuo je Plesac. 
Pad broja pripadnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, paralelno s povećanjem broja agnostika i ateista, za Jutarnji list komentirao je sociolog religije i bivši diplomat pri Svetoj Stolici Ivica Maštruko, koji je očekivao veći postotak onih koji se ne opredjeljuju kao vjernici.
»Realno, očekivao sam veći pad, no očito je da su Hrvati i dalje konformisti, pa se izjašnjavaju kao katolici, što je je neprovjerena stvar. Tu je na djelu konformizam, jer je prema svim sociološkim istraživanjima stvarni broj vjernika manji od ovoga koliko ih je po podacima s popisa stanovništva«, rekao je Maštruko i podsjetio da je tendencija u svijetu takva da se povećava broj onih koji se religijski uopće ne opredjeljuju.

Trendovi jasni – starenje stanovništva

Udio najmlađeg stanovništva, onoga u dobi od 0 do 14 godina, iznosi 14,27 posto, a udio najstarijeg stanovništva, iznad 65 godina, iznosi 22,45 posto. Udio stanovnika između 15 i 24 godine iznosi 10,27 posto, od 25 do 34 godine 11,40 posto, od 35 do 49 godina 20,23 posto, te od 50 do 64 godine 21,38 posto.
Predsjednik i saborski zastupnik Domovinskog pokreta Ivan Penava istaknuo je kako Vlada nema rješenje za problem negativnoga demografskog trenda koji je pokazao da Hrvatska ima 400 tisuća stanovnika manje nego prije deset godina.
»Uviđajući katastrofalne rezultate popisa stanovništva i gubitak gotovo 400 tisuća ljudi posljednjih deset godina, Domovinski pokret je uputio premijeru Andreju Plenkoviću i vladajućoj koaliciji prijedlog za formiranje Vlade nacionalnog jedinstva. Pozvali smo ih da okupe sve političke opcije u zemlji, ali i sve stručne i znanstvene krugove kako bi ponudili rješenje, jer Vlada za ovaj problem negativnog demografskog trenda rješenja nema«, istaknuo je Penava na konferenciji za novinare u Saboru, prenosi Jutarnji list.
Što se podataka o dobnim skupinama stanovništva tiče, Damir Plesac kaže da su trendovi jasni. »Neupitno je da starimo, starimo brzo i jasno je da se određene mjere trebaju poduzeti što prije«, poručio je.
Demograf iz Vukovara Dražen Živić istaknuo je kako podaci nisu iznenadili demografe, ali niti hrvatsku javnost budući da već godinama stručnjaci upozoravaju da Hrvatska demografski osiromašuje, da je osiromašenje sve brže te da će imati negativne implikacije na brojne segmenta života i rada.
»Ovim je rezultatima taj zamah depopulacije i potvrđen. Ništa nas tu nije iznenadilo, ništa se nije dogodilo što nismo očekivali. Unatoč svim pozivima da se intervenira u pitanje demografske revitalizacije, pozitivnih pomaka nema već bih ja rekao da se urušavamo sve brže. To nije prihvatljivo sa sastajališta hrvatskih nacionalnih interesa i mora se naći neko rješenje«, poručio je Živić, dodavši da je u Hrvatskoj došlo do tzv. inverzije piramide starosti.
»Populacijska nam je baza sve uža, a nadgradnja, odnosno udjeli starijeg stanovništva, postaju sve širi«, rekao je Živić.
Dok je udio Hrvata u ukupnom stanovništvu u posljednjih deset godina porastao s 90,42 na 91,63 posto, broj građana koji su se prilikom lanjskog popisa stanovništva deklarirali kao Srbi pao je za čak 33 posto – sa 186.633 na 123.892. Odnosno, dok je 2011. godine 4,36 posto građana Hrvatske deklariralo svoju srpsku nacionalnost, lani je to učinilo njih 3,2 posto.
Sociolog Sven Marcelić je komentirao za HRT manji broj Srba nego na prošlom popisu iz 2011.
»Srbi uglavnom žive u siromašnijim dijelovima Hrvatske iz kojih se i inače najviše iseljava, a koliko znam oni pripadaju i demografski starijim skupinama i što se toga tiče tu imamo vrlo jasne pokazatelje zašto broj opada. Što se situacije u Vukovaru tiče, tu nisam dovoljno upućen, znam da su na prošlom popisu bili negdje rubno. Postoje li tu neki dodatni poticaji za iseljavanje Srba ili je u prošlom popisu bilo nekih netočnosti, kao što tvrdi Penava, ne znam kontekst«, rekao je Marcelić. 
S njim se složio i demograf Živić. Nedavno objavljeni popis stanovništva, uz velik pad ukupnog broja stanovnika, otkrio je i da drastično raste broj naselja koja uopće nemaju stanovnika. Sada ih je čak 195. Najlošije je u Primorsko-goranskoj županiji, koja ima čak 54 opustošena naselja, te u Karlovačkoj županiji u kojoj ih je 30. Po broju nenaseljenih mjesta slijede Požeško-slavonska i Istarska županija s 18 naselja u kojima nitko ne živi. Zabrinjava i podatak da u Hrvatskoj ima čak 1.878 mjesta s jednim do pedeset stanovnika.
Rezultati popisa stanovništva su pokazali da je građana u Hrvatskoj sve manje, koji su sve stariji. Samim tim raste i strah za mirovine, koje su ionako u prosjeku niske, a kupovna moć građana pod žestokim udarom inflacije. Kako doći do većih mirovina, zaštititi njihovu vrijednost i ublažiti posljedice inflacijskog udara na umirovljenike? 
Predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Andrej Grubišić rekao je za HRT da ako bi u Hrvatskoj u realnim terminima mirovine bile dvostruko veće u odnosu na ove današnje, trebali bi imati dvostruko veći broj ljudi koji radi ili bi trebali imati dvostruko veće doprinose ili bi trebali imati dvostruko veću produktivnost rada ili kombinaciju svega toga.
»Mi zagovaramo da se postupno smanjuju izdvajanja za 1. mirovinski stup i da se ta razlika uplaćuje u privatne mirovinske fondove na području EU. Na taj se način sustav ne bi slomio. Izračuni pokazuju da bi u periodu od 30 godina u terminima sadašnje vrijednosti vrijedilo oko šest posto proračunskih rashoda«, rekao je i dodao kako bi to država trebala namaknuti efikasnijim trošenjem, stoga što država troši onoliko koliko joj treba, a ne koliko je razumno.
Priredio: Z. S.