Rusini na teritoriju današnje Srbije žive preko 260 godina. Godine 1751. dvjesto rusinskih grkokatoličkih obitelji naselila je carica Marija Terezija u tadašnju pustaru Veliki Krstur, današnji Ruski Krstur, najveće i najpoznatije naselje Rusina u Vojvodini. Sredinom dvadesetih godina XVIII. stoljeća naseljavaju se u većem broju i do danas u Vojvodini žive kao prepoznatljiva nacionalna zajednica. Prema popisu iz 1848., bilo je 8.500 Rusina, 1921. ih je bilo 20.383, a 1971. godine 24.640 Rusina je živjelo u tadašnjoj Jugoslaviji. Na popisu 2002. se 15.905 građana Srbije izjasnilo Rusinima. 
Iako malobrojni, prepoznatljiva su nacionalna zajednica u Srbiji i imaju svoje institucije, pisane i elektroničke medije, kulturne udruge, gimnaziju…, a na Filozofskom fakultetu  u Novom Sadu od 1981. godine postoji i katedra za rusinski jezik i književnost.
S predsjednikom Rusinskog nacionalnog vijeća Borislavom Sakačem razgovarali smo o predstojećem popisu stanovništva.  

Značaj popisa 

Borislav Sakač kaže kako je popis stanovništva i domaćinstava »višestruko značajan za sve građane Srbije, jer rezultira relevantnim podacima o ukupnom broju stanovnika i njegovom nacionalnom sastavu što omogućuje prije svega pravilno dimenzioniranje odgovarajućih državnih institucija i ustanova. Pored toga, popis domaćinstava će omogućiti stvaranje kompletnijeg registra ulica i naselja, što će u budućnosti omogućiti elektronički popis i time pridonijeti jednostavnijem i bržem procesu akvizicije te vrste podataka. Pored ovih općih benefita, popis ima poseban značaj za sve nacionalne manjine, jer od dobijenih podataka direktno zavisi dimenzioniranje nacionalnih vijeća, instituicije koja u najvećoj mogućoj mjeri brine o interesima svake nacionalne manjine i zajednice u Srbiji, a koji se, recimo, ogleda u mogućnosti uvođenja određenog manjinskog jezika u službenu upotrebu u određenim lokalnim samoupravama i drugim pravima koja iz tog proistječu.  
Sakač kaže kako Nacionalno vijeće rusinske nacionalne manjine u Srbiji godinama unazad provodi kontinualnu kampanju po pitanju popisa, jer se svi punoljetni pripadnici njihove nacionalne manjine potiču da se upišu u poseban birački popis i time učvrste svoju nacionalnu pripadnost i doprinesu jačanju identiteta, a kasnije aktivno sudjeluju u članstvu i radu lokalnih udruga u mjestima u kojima žive. 

Kampanja za popis

»Već od početka ove godine je krenula kampanja za popis kroz naše medije (tiskane, radio i TV) u kojima su posebno istaknuti opći značaj i interesi popisa stanovništva i domaćinstava i benefiti koji iz toga proistječu. Pored toga, predviđeno je intenzivno posredno obraćanje kroz angažiranje naših medijskih kuća, ali i neposredno obraćanje pripadnicima rusinske nacionalne manjine na tribinama koje će se održavati u mjestima u kojima žive Rusini, počevši od druge polovice rujna«, objašnjava Sakač.
Nacionalno vijeće Rusina aktivno sudjeluje u provođenju popisa tako što je delegiralo odgovorne osobe u popisnim komisijama u lokalnim samoupravama u Kuli, Vrbasu i Žablju, zatim su te osobe bile aktivne u izboru instruktora i popisivača, a sve to je bilo propraćeno odgovarajućom medijskom kampanjom koju je blagovremeno iniciralo njihovo Nacionalno vijeće i na taj način informiralo javnost o predstojećim događajima.
»Pored toga, definirane su osobe iz sastava Nacionalnog vijeća koje su pripremile slogane i video klipove za potrebe medijske kampanje na društvenim mrežama i drugim informativnim kućama. Također je pripremljen tekst za tiskanje flajera i drugog reklamnog materijala koji se dijele na tribinama«, kaže Sakač.
Na pitanje jesu li zadovoljni načinom i organizacijom popisa stanovništva, Sakač odgovara kako su zadovoljni u toj mjeri u kojoj su se relevantne institucije prihvatile i pristupile tom odgovornom procesu, ali kao i u svakom drugom opsežnom i složenom poslu, smatraju da je bilo moguće neke radove obaviti na optimalan način i po pitanju blagovremenosti ukupnih angažmana i po pitanju financiranja i po pitanju izbora stručnih osoba koje su involvirane u tim procesima. 
»Naravno, svjesni smo da doprinos i podrška nacionalnih manjina u tom poslu nije bio ravnomjeran i često nedovoljno adekvatan, pa je i to nažalost pridonijelo tome da se ne dosegnu moguća maksimalna postignuća u danim okolnostima«, kaže Sakač.
Osnovna poruka koju Rusinsko nacionalno vijeće koristi u ovom popisu je »ostani i budi to što jesi«, jer:
»Iza nas stoji višestoljetna tradicija i egzistencija na ovim prostorima, što nam govori o tome da naša istrajnost i upornost daje perspektivu za daljnji opstanak, ostanak i napredak na ovim prostorima, i pored svih prepreka, nedaća i otežavajućih okolnosti koji se svakako odražavaju kroz demografski faktor. Naslijeđe koje su nam ostavili, osigurali naši preci su od neprocjenjive vrijednosti, te je to jedna od najvažnijih obveza i presudan zadatak za nove generacije koje su već tu, prisutne i koje preuzimaju na sebe odgovornost kontinuiranog održivog razvoja u skladu s usvojenom strategijom«.

Popis i izbori

Na koncu, odgovarajući na pitanje predstavlja li problem za njihovo nacionalno vijeće što se istodobno provodi kampanja za popis i kampanja pred izbore za nacionalnomanjinska vijeća, Sakač kaže kako nikako nije prihvatljiva istovremenost tako važnih događaja u životu nacionalnih manjina, zajednica iz više razloga. 
Po njegovom mišljenju suština problematike nije u kampanjama već u tome što se provode izbori za nacionalna vijeća prema podacima iz 2011. godine, a »za koje smo svi svjesni da više nisu relevantni i ne odražavaju pravu sliku stanja o broju pripadnika nacionalnih manjina«. 
»Izravna posljedica toga je pogrešno, neadekvatno dimenzioniranje relevantnih institucija i ustanova kao i nemogućnost objektivnog planiranja, a upravo sada, pa i prethodnih godina smo predlagali i donosili strategije na gotovo svim razinama, koje se odnose na period do 2030. Dakle, preambiciozno planiranje na osnovi nedovoljnih (pogrešnih) podataka. Što se tiče utjecaja istovremenosti kampanja, također smatram da doprinosi ponajprije konfuziji, a samim tim i neodlučnosti pripadnika nacionalnih manjina, jer će u prvom planu biti prezentirani trenutni uspjesi i angažiranost pojedinaca u svezi popisa, dok će dugoročni rad i trud biti u drugom planu, izvan fokusa, napose što su iza nas pandemijske godine koje su u velikoj mjeri onemogućile mnoge planirane aktivnosti. Dakle, bit će prisutna velika ‘zaslijepljenost’ biračkog tijela, čime će se izgubiti na objektivnosti rasuđivanja«, zaključuje predsjednik Nacionalnog vijeća Rusina. 
J. D.