24. rujna 1940. – Hrvatski dnevnik u notici pod naslovom »Đaci pučkih škola u Subotici ne smiju znati za banovinu Hrvatsku« konstatira da su prilike u Subotici nakon sklapanja sporazuma Cvetković-Maček ostale uglavnom iste kao i prije – u znaku nastojanja asimilacije Hrvata. Odlukom ministra prosvjete od 18. kolovoza 1939. odobren je za uporabu u svim narodnim školama Kraljevine Jugoslavije Zemljopis kraljevine Jugoslavije za III. razred narodnih škola od Vlad. T. Šimića. »Taj je školski udžbenik štampan nakon sporazuma, ali je i dalje ostao na snazi, premda se u njemu govori samo o području uprave grada Beograda, Dunavskoj, Moravskoj, Vardarskoj, Drinskoj, Zetskoj i Vrbaskoj banovini. Taj se Zemljopis upotrebljava i u III. razredu pučkih škola u Subotici. U njemu nema ni spomena o banovini Hrvatskoj niti o Dravskoj banovini. Iz njega su izostavljene i bivša Savska i bivša Primorska banovina«, zapaža člankopisac. U nastavku se spominju i upozorenja pojedinih učitelja: »Neki učitelji pučkih škola u Subotici upozorili su na jednoj sjednici konferencije upravitelja, da pučke škole u Subotici i okolici pohadja 85% hrvatske djece, pa nije u redu, da ta djeca uče iz ovakvog Zemljopisa i da se pred njima taji čak i samo opstajanje banovine Hrvatske. Dva čestita Srbina, školska upravitelja, predložila su, da se ove godine nabave knjige za pučke škole iz Zagreba, koje se upotrebljavaju u banovini Hrvatskoj, jer su mnogo praktičnije i bolje«.
25. rujna 1936. – Subotičke novine pišu o Šokcima u Baču: »Bač je sad u 2 godine dao 2 profesora, 4 mladomisnika i jednog svršenog bogoslova, koji čeka da ozdravi od teške bolesti. Ali sad su izgledi slabiji. 4-5 djevojčica kod časnih sestara, 2 ili 3 gimnazijalca i 1 u trg. akademiji. To je za sad još nada bačkih Šokaca. Baš nije osobito ružičasto, no slabe željezničke veze i siromaštvo oteščavaju«.
26. rujna 1925. – Hrvatske novine pišu da je iz Gradske kuće u Subotici otpušteno nekoliko mladih hrvatskih činovnika simpatizera Hrvatske republikanske seljačke stranke.
27. rujna 1931. – Subotičke novine pišu da je 20. rujna Bunjevačko momačko kolo u Subotici održalo izvanrednu skupštinu na kojoj su dopunjena mjesta upravnog odbora. Navečer je društvo imalo uspješnu vinobersku zabavu.
28. rujna 1997. – Obzor (prof. Pavo Živković) piše o tzv. bunjevačkoj naciji: »Neki povjesničari zanemaruju činjenicu da se nacije stvaraju u drugoj polovici XIX. stoljeća. Nacije koje se stvaraju na prijelazu iz XX. u XXI. stoljeće umjetne su tvorevine, čiji je vijek kratak. To je slučaj s pokušajem stvaranja jugoslavenke a danas bunjevačke nacije«.
29. rujna 1937. – Obzor odgovara novosadskom Danu: »Pojedinaca, koji se danas medju Bunjevcima bilo iz kojih razloga nećkaju da se priznaju otvoreno Hrvatima, može biti. Ali kad bi ih bilo i više nego šaka ljudi, to opet ne bi moglo promijeniti činjenicu, da su bunjevački i šokački Hrvati po porijeklu članovi hrvatskog naroda i da se golema većina njih i osjeća Hrvatima, kao što su dokazali i prilikom izbora 5. svibnja 1935«.
30. rujna 1921. – Neven prognozira da će hrvatski đaci u Subotici morati učiti iz ćiriličnih udžbenika: »Sada je već protekao jedan mjesec iz nove školske godine, i za bunjevačko-šokačke škole još ni sada nema, pače niti napisanih kamoli odobrenih udžbenika sa latinicom; pošto je pak školski rad u toku, naši razredi faktično stoje bez udžbenika, te ako se naknadno ne postara za prikladne udžbenike, onda će se nolens-volens prionuti udžbenicima, ćirilicom pisanima«.
