10. rujna 1943. – Naše novine pišu da je Ljudevit Budanović preuzeo dužnosti župnika sv. Terezije u Subotici poslije dvogodišnje internacije. Primopredaja dužnosti izvršena je u prisutnosti gradonačelnika Subotice Jenőa Székelya.
11. rujna 1914. – Bácskai Hírlap piše da je Josip Čović, mladi liječnik iz Subotice, stekao reputaciju u segedinskoj vojnoj bolnici radeći uz glavnog liječnika Lajosa Lichteneggera. »Dnevno liječi dvjesto pedeset pacijenata, a do sada je izliječio tisuću petsto sedamdeset vojnika«, piše list.
12. rujna 1939. – Hrvatski dnevnik piše da se u Subotici očekuje »ispravljanje nepravda, učinjenih prema Hrvatima, jer subotički Hrvati ne žele nikakve Lipozenčiće i Juriće, koji nemaju nikoga za sobom, pogotovo sada, kad je došlo do sporazuma (sporazum Cvetković-Maček).«
13. rujna 1930. – Obzor i Subotičke novine pišu da su časne sestre iz Blata na Korčuli podignule u Subotici lijep i moderan samostan, koji je 31. kolovoza otvoren uz veliko sudjelovanje Subotičana. Svečanosti je prisustvovao i zastupnik vlade i ministarstva prosvjete, a dom je blagoslovio vikar Blaško Rajić, koji je tom prigodom održao govor. Samostan se nalazi u blizini crkve sv. Terezije. Primaju se djevojčice koje pohađaju osnovnu, srednju i bilo koju stručnu školu u Subotici. Podučavat će se strani jezici (njemački i francuski) i sviranje.
14. rujna 1919. – Jedinstvo, glasilo novosadskih demokrata, piše da držanje bunjevačko-šokačkog kluba u Narodnoj skupštini u Beogradu »izgleda najnerazumljivije« u »šarenilu parlamentarnog sastava«. Član tog kluba je i slovački zastupnik Igor Štefanik. Martin Matić, predsjednik tog kluba, podnio je ostavku i istupio iz kluba, jer je izglasao nepovjerenje demokratsko-socijalističkoj vladi, dok ostala trojica članova nisu. Stipan Vojnić Tunić izjavio je da će novi predsjednik kluba biti Ivan Evetović. Jedinstvo piše: »Neorijentiranost naših Bunjevaca, koji se, čini se, ne mogu nikako snaći u novim prilikama, iznenađuje. I, dodat ćemo odmah, neprijatno iznenađuje. Zar će oni, pored naša tri plemena, da budu njeno četvrto?«
15. rujna 1932. – Obzor piše da je Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav priredilo svečanost u Građanskoj čitaonici u Zemunu, ujedno komemorirajući nedavnu smrt potpredsjednika Hrvatskog pjevačkog saveza Milana Zjalića, samoborskog župnika. Prostorije čitaonice bile su pune Tomislavovaca i njihovih pristaša. O životu, radu i značenju pokojnika govorio je Tomislavov predsjednik Josip Gančević.
15. rujna 1940. – Hrvatski dnevnik piše da je 14. rujna iz Subotice u Beograd doputovao senator Đido Vuković, koji je posjetio ministra Barišu Smoljana. Nakon posjeta izjavio je da će hrvatske seljačke zadruge u Bačkoj i Baranji opskrbiti pasivne krajeve.
16. rujna 1926. – Neven donosi članak Jose Vukovića Đide, koji piše o zategnutim političkim odnosima u Subotici: »Borba na život i smrt izmedju starosjedioca Hrvata i srpskih radikala u Subotici dostigla je svoj vrhunac. Borba je oštra te očajna. Radi se o biti ili ne biti. Na jednoj su strani bunjevački Hrvati – sedamdeset hiljada, a na drugoj subotički radikali – mala, neznatna manjina. Bunjevački Hrvati bez ikakvih prava očajno se bore za opstanak svoj, za svoja čovječanska prava. Nezaštićeni, takorekuć napušteni od svakoga evo već osam godina kako se drže lavovski i ne misleći, da klonu, da se bace pod noge svojim ugnjetačima.«
