3. rujna 1927. – Dom piše da su 28. kolovoza u staropazovačkom kotaru održane dvije javne skupštine Hrvatske seljačke stranke: u Golubincima i Staroj Pazovi. Na skupštinama su govorili Đuro Rajković, narodni zastupnik i kandidat za staropazovački i iriški kotar, te Josip Zlatarić, tajnik kotarske organizacije u Zemunu. Dodaje se i da je u Gibarcu održan sastanak u kući Đure Kolarića, gdje se sastalo preko 100 pristaša stranke.
4. rujna 1921. – Neven odgovara radikalskom listu Bačvanin, koji je napisao da »dr. Vranje Sudarević, bunjevački poslanik, zlonamjerno tvrdi u svom upitu na ministra prosvjete, da su Bunjevci izostali prilikom naimenovanja« učitelja u Subotici. Neven osporava tvrdnju i navodi imena vrijednih i zaslužnih učitelja, koji »nijesu za stalne, niti za zamjenike naimenovani: Matija Išpanović, bivši školski nadzornik, Julije Pančić, Janja Komor Lendvay, a biti će jih po svoj prilici i više«.
5. rujna 1920. – Neven piše da je ministarstvo unutarnjih djela za gradskog inženjera u Subotici imenovalo Otona Tomandla, brata hrvatskog pisca Mihovila Tomandla.
6 rujna 1917. – Zagrebačke Novine hvale gospodarstvo bačkih Hrvata: »U zadnje su vrijeme Bunjevci veoma dobro napredovali pogledom na ratarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo. Da nije buknuo rat, podigli bi se do zamjerne visine. Šteta samo, što su kasno počeli cijeniti vrijednost kupovanja zemlje. Da su znali to prije cijeniti, Bunjevci bi bili najveći posjednici, jer su prvi nastanili ovu zemlju«.
6. rujna 1921. – Neven donosi otvoreno pismo Blaška Rajića, koji prosvjeduje protiv oduzimanja samostana somborskim opaticama. Također demantira i »spinove« u ovom slučaju: »Mi nijesmo ni srbofobi – pozivam se na cijelu moju i našu prošlost – ni širitelji mržnje, ni narušitelji sloge; mi samo najstrožu dužnost izvršivamo onda, kada dovikujemo svima, a osobito nadleštvima! Ne činite nepravde, jer pravda je temelj država«.
7. rujna 1920. – Neven piše da je 5. rujna održana skupština hrvatskih zemljoposjednika u velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. Bilo je prisutno preko 100 posjednika, koji su izabrali za predsjednika skupštine Marka Vukova. Među govornicima se istaknuo župnik Ljudevit Budanović. Rekao je da se »danas svaki otima za zemlju i ako to neće biti tako unosan zanat kao sada«. Kao objašnjenje je dodao: »Zemlja imade pravu vrijednost uslijed radinosti posjednika i to diže njenu vrijednost. Ako nestane volje za rad pada i cijena zemlje«.
8. rujna 1939. – Neven donosi prikaz zbirke hrvatskih narodnih pjesama Ive Prćića. Podcrtavajući Prćićeve zasluge na polju sakupljanja narodne baštine, dodaje: »Kada se zna da je g. Prćić zemljoradnik i imućan čovik to je njegova zasluga tim veća, tim više odskače. On je, naime, jedini imućan Bunjevac koji radi na narodno-kulturnom polju i koji se žrtvuje za ovaku lipu i plemenitu stvar...«.
9. rujna 1934. – Subotičke novine pišu da su subotički Hrvati pozvani na Festival slavenskih narodnih plesova, koji će od 6. do 10. rujna biti održan u Ljubljani. Dodaje da se među subotičkim Hrvatima »povela akcija da što veći broj djevojaka i momaka s tamburašima posjeti ovu rijetku priredbu, gdje će svojom krasnom nošnjom i kolom sigurno probuditi zanimanje mnogobrojnih posjetilaca«.
