Živ čovjek uvijek nešto očekuje, ali ja trenutno ne čekam neki bračni par da mi dođe u goste nego trenutak kada će mandatarka buduće Vlade predložiti članove svoga kabineta Narodnoj skupštini. Zgrada u kojoj se održavaju skupštinske sjednice vrlo je blizu (dvije uličice) zgradi teatra Atelje 212, u ulici koja se danas zove Svetogorska. U mom beogradskom razdoblju života ova ulica, koja se tada zvala Ive Lole Ribara, odigrala je važnu ulogu, jer je prva kazališna zgrada u kojoj sam bio u ovom gradu upravo spomenuta u kojoj sam gledao i kultnu apsurdnu dramu irskog pisca Samuela Becketta U očekivanju Godota. U predstavi je jednu od glavnih uloga – Vladimira igrao pokojni legendarni glumac, tada mladi Ljuba Tadić. A u drami dvije lutalice Vladimir i Estragon čekaju Godota i dok čekaju vode apsurdne dijaloge. Do konca predstave Godot nije došao. Uvjeren sam da će naša Vlada, kad-tad stići i u svoje sjedište u Nemanjinoj ulici, ali čitava situacija u našoj lijepoj Republici je pomalo apsurdna kao u Beckettovoj drami, u kojoj je prvi apsurd to što je irski literat knjigu i dramu napisao na francuskom jeziku, a i premijera je bila u Parizu. Što je prvi apsurd u Srbiji? Po Ustavu i druga pokrajina, Kosovo, je sastavni dio teritorija Srbije, koje je međutim proglasilo samostalnost, koju su priznale brojne druge države, među njima najvažniji je SAD. Naša Republika ovo odvajanje ne priznaje. Ovih dana mandatarka koja je na čelu Vlade više od pet godina, prvi put je službeno posjetila sjeverni dio ovog teritorija, a pri dolasku je izjavila: »Posjet mi je jedno vrijeme bio zabranjen, inzistirat ćemo na formiranju ZSO« (citat iz novinskog izvješća). Ako je tu došla kao mandatarka da lobira i prikazuje budući program svoje nove Vlade, onda možemo zaključiti da će jedan od najvažnijih zadataka biti »inzistiranje na formiranju ZSO-a«.
Što je to ZSO?
Pisac novinskog izvješća pretpostavlja da svi znaju što znači skraćenica ZSO. Za one koji to možda ne znaju to je kratica »Zajednice srpskih općina«. Pitanje za 10 tisuća »prosvjedničkih sendviča« iz 1998. godine: od kojih općina će se formirati budući ZSO? Po mojim istraživanjima, postoji dvije podjele na općine spomenutog teritorija. Jedna »naša« i jedna »njihova«, jer »nakon prelaska Kosova i Metohije pod privremenu upravu UNMIK-a 1999. u ovoj pokrajini je usvojena drugačija teritorijalna organizacija. Okruzi kakve poznaje Srbija (opisani u ovom članku) funkcioniraju (u opsegu prema okolnostima) jedino u sredinama koje većinski nastanjuju Srbi«, citat iz komentara Zakona o teritorijalnoj organizaciji Srbije (Sl. glasnik 129-07. 29.12.2007.). Buduća predsjednica Vlade mora inzistirati na ZSO po »našoj« podjeli na općine, a druga strana inzistirat će, što i radi, na »njihovoj« podjeli. Narodna izreka veli »ja u klin, ti u ploču«. Ova igra može trajati dok ne stigne gospodin Godot i jednim udarcem presiječe »kosovski gordijev čvor«. Kojim slučajem da dobijem nalog (i dobar honorar) da napišem nastavak U očekivanju Godota, II. dio, ja bih ovako nešto i napisao. No, da vidimo što možemo saznati o Briselskom sporazumu na osnovu kojeg se inzistira na formiranju ZSO-a.
Fantomski Briselski sporazum
Što da radi kolumnist kad želi pisati o državnim problemima? Zahvaljujući modernim komunikacijama prihvaća pomoć jednog novog leksikona zvani Wikileks, što sam i uradio. Citiram: »Briselski sporazum, formalno Prvi sporazum o principima normalizacije odnosa Beograda i Prištine, bio je predložen ugovor za normalizaciju odnosa između Vlade Srbije i Kosova. Sporazum, dogovoren i zaključen u Bruxellesu pod pokroviteljstvom Europske unije potpisan je 19. travnja 2013. godine. Pregovore su vodili predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić i predsjednik Vlade Kosova Hashim Thaçi, uz posredovanje visoke predstavnice EU Catherine Ashton« (tekst je u ovoj formi). Sporazum je na dvije stranice i sadrži 15 članaka. 1. čl.: »To će biti Asocijacija/Zajednica od kosovskih općina u kojem Srbi čine većinu stanovnika«. 3. čl: »Asocijacija/Zajednica bit će uspostavljena na bazi postojećeg statuta Asocijacije kosovskih općina«. Ovaj Sporazum dopunjen je 2015. uz asistenciju dvostrukog predsjednika. »Nedoumice, nedorečenosti odredbi i nedefinirane nadležosti karakteriziraju pojam ZSO.« »Vodeći političari koriste temu ZSO zato što znaju kako ona neće biti uskoro na stolu i idealna je za davanje obećanja narodu« (BBC News). Ovo su neki od naslova o ovoj temi. Apsurd u Beckettovoj drami je »mačiji kašalj« naspram apsurda u ovoj »predstavi« kojoj se također ne nazire kraj. O željenom »dijalogu« još nismo ništa zborili, možda nekom drugom prilikom.