Tema

Hrvatska riječ tjednik je koji se financira izravno iz proračuna AP Vojvodine. Ovakav način finaciranja Hrvatske riječi i svih drugih manjinskih tiskanih medija dovodi se u pitanje, jer je, smatraju u Ministarstvu kulture Srbije, potrebno prijeći na projektno financiranje. Kao jedan od glavnih argumenata za ovakvu promjenu jeste smanjenje mogućnosti političkog utjecaja na medij, odnosno povećavanje medijske neovisnosti glasila.  

»To je ono što mi čujemo. To je ono što je nama rečeno. Zbog toga da se onemogući utjecaj nacionalnih vijeća na uređivačku politiku. Mi onda kažemo: dobro, recite nam jasno koji je to medij, nemojte generalizirati» kaže predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Slaven Bačić.

Ministarstvo kulture Srbije odbilo je komentirati i dati odgovor na ovu najavljenu promjenu jer, kako su nam rekli, ovo su informacije s internog razgovora rada radne grupe za izradu Akcijskog plana za ostvarivanje prava manjina, u sklopu poglavlja 23. Ipak, novinarsku neovisnost i neovisnost bilo kojeg medija ne uvjetuje kanal preko kojeg će novac doći (izravno iz proračuna, preko projekta ili preko HNV-a), nego je uvjetuju ljudi. Pitanje autocenzure, odnosno hoće li ili neće novinar otvarati i unutarnja pitanja svoje zajednice, kritički razmatrati način na koji politički i društveno ta zajednica djeluje, jeste jedno od pitanja koje će odrediti medij kao neovisan. Jednako tako i pitanje cenzure je hoće li oni koji imenuju urednike na pozicije u manjinskim medijima, a to su političke strukture manjinske zajednice, tražiti određeni način izvještavanja o manjinskim temama. 

 

 

Politički utjecaj na manjinske medije

 

U tom smislu novinarske udruge u Srbiji smatraju da je neophodno osigurati neovisnost svih medija, pa tako i manjinskih. Ipak, iako kritiziraju, rješenja rijetko nude. 

»Jedna je stvar ako nacionalne manjine imaju očekivanja od svojih medija da zadovolje njihove komunikacijske potrebe, a sasvim je druga stvar ako politički organizirane nacionalne manjine utječu na medije. To je onda politički utjecaj, kao i svaki drugi politički utjecaj koji je neprihvatljiv u demokratskom društvu»  rekao je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu Rade Veljanovski za Radio 021. 

Ipak, glavna i odgovorna urednica Hrvatske riječi Jasminka Dulić smatra da su ovakve izjave neosnovane. 

»Pojedine novinarske udruge i novinari navodno su 'jako zabrinuti' za slobodu govora i neovisnost  manjinskih medija u Srbiji, pa zbog toga uporno zagovaraju privatizaciju i projektno financiranje  manjinskih i višejezičnih medija što se i ostvarilo u pogledu lokalnih medija, tako što su ti mediji kao i njihovi programi na manjinskim jezicima jednostavno nestali jer ih nitko nema interesa financirati. Od takve njihove 'brige' manjinski mediji, dakle, ne mogu očekivati ništa dobro. Konstantno se govori o navodnom uplitanju politike u rad manjinskih medija, pa se pitam otkuda im takva saznanja jer se redovito navodi samo primjer jednog medija kao 'krunski dokaz'. A što je s drugim medijima? Kako donose takve, rekla bih, neutemeljene zaključke o konstantnom pritisku nacionalno-manjinskih vijeća na medije – hrvatske, rusinske, slovačke, rumunjske. Svjedoci smo postojanja privatnih medija za koje nikako ne bismo mogli reći da su neovisni», kaže Dulićeva.

 

Tatjana Ljubić

 

Opširnije u tiskanom izdanju